U ovom trenutku, naporno se razvijaju pregovori Kineskog udruženja čeličkih preduzeća i snabdevača gvozdene rude širom sveta. Kina, kao najveća uvoznica gvozdene rude na svetu, nije prihvatila predlog australijskih kompanija o smanjenju cene gvozdene rude, nadajući se da se u pregovorima određuje povoljna cena.

Uz razvoj privrede, potražnja Kine za naftom, gvozdenom radom i drugim proizvodima masovne potrošnje je postala sve veća i veća. Kina je 2003. godine postala najveća uvoznica gvozdene rude, a prema predviđenju, godišnji uvoz gvozdene rude Kine će ove godine biti veći od ukupnog uvoza Japana, Južne Koreje i EU. Međutim, Kina ranije nije mogla da ne prihvati cenu gvozdene rude koju su odredila tri najveća proizvođača gvozdene rude u pregovorima sa Japanom i Južnom Korejom. Istraživač Kineske akademije društvenih nauka Juan Gangming je izjavio da se Kina nalazi na pasivnom položaju po pitanju određivanja cene proizvoda masovne potrošnje, što su prouzrokovali nedostatak resursa i monopol prodavača resursa.