Kao jedan deo ispita izvodili smo operu u palati Potala u Lasi, tada su nas slušali skoro svi tadašnji pripadnici aristokratskog sloja u Lasi. Kompletan ispit je trajao dva dana, ja sam imao najbolje rezultate, bez ijednog oduzetog poena.

Posle demokratskih reformi 1959. godine na Tibetu, posebno nakon sprovođenja politike reformi i otvaranja prema svetu , centralna vlada je posvetila veliku pažnju očuvanju i razvoju kulturne baštine nacionalnih manjina i osnovala razne specijalne organe za sakupljanje i preuređivanje kulturnih bogatstava. Na taj način je osiguran put nasleđivanja tradicionalne kulture.

Šef kancelarije za nasleđivanje kulturne baštine u području Loka Ragatso je za KRI rekao:

Rad na spasavanju i zaštiti nematerijalne kulturne baštine u celoj zemlji je počeo 2005. godine, a u našem kraju već 1985. godini.

Tokom proteklih 20 godina u području Loka sakupljenoje i redigovano preko 800 tibetanskih narodnih pripovetaka, zapisano 18 hiljada narodnih pesama, napravljeno je više od 160 video-zapisa o izvođenju narodnih pesama i igara i preko 500 CD-ova narodne muzike. Drevna narodna umetnost je postala deo nematerijalne kulturne baštine.

Kao sastavni deo spasavanja kulture nacionalnih manjina u području Loka, 1986. godine formirana je grupa za spasavanje tibetske opere „džasi šoba" na čelu sa učiteljem-majstorom Pema Dondrupom. Danas postoji više od 200 izvođača opere džasi šoba koji gostuju u raznim krajevima Tibeta. Jedan od njih, Nima Tsering, postao je učitelj-majstor džasi šoba opere osme generacije. Sada je na njemu zadatak da potomcima prenese ovu vrstu tibetanske umetnosti.