 Turkmenistan je država u središnjoj Aziji. Graniči na sjeverozapadu s Kazahstanom, na sjeveru i istoku s Uzbekistanom, na jugoistoku s Afganistanom i na jugu s Iranom. Na zapadu izlazi na Kaspijsko more. Turkmenistan je jedna od 15 država nastalih raspadom Sovjetskog Saveza.
Povijest [uredi - ?????]
Područje Turkmenistana bilo je dio Carstva Aleksandra Velikog, a kasnije i Partskog Carstva. U 7. stoljeću osvojili su ga Arapi i donijeli Islam. Kasnije su ovim prostorom vladali Seldžuci, a u početku 13. stoljeća postao je dio države Džingis kana. U sljedećih nekoliko stoljeća područje Turkmenistana često je mijenjalo vladare, a turkmenska plemena bila su razjedinjena i često međusobno sukobljena.
Rusko Carstvo osvajalo je Turkmenistan krajem 19. stoljeća i konačno zavladalo njime 1894. U Sovjetskom Savezu Turkmenistan je 1924. postao jedna od socijalističkih republika i formirane su današnje granice. U sovjetskom razdoblju razvijen je sustav navodnjanvanja i proširene su obradive površine.
Povijest Turkmenistana nakon neovisnosti donekle nalikuje drugim zemljama srednje Azije: vlast su zadržali komunistički funkcionari na čelu sa Saparmuratom Nijazovom koji je 1999. proglašen doživotnim predsjednikom. Otvoreno suprotstavljanje vladajućoj politici ne tolerira se, a Nijazovljev je kult ličnosti poprimio razmjere Staljinovog. Prvi slobodni izbori su održani tek nakon Nijazovljeve smrti, a novim predsjednikom je postao njegov zamjenik premijera Gurbanguly Berdimuhammedow.
|
