Za razliku od Kineza, ljudi u zapadnim zemljama veću pažnju poklanjaju hranjivosti namirnica. Oni više jedu sirovo povrće, na primer paradajz, krastavac, zelenu salatu, kupus, crni luk, prokelj itd. Uzimanje svežeg sirovog povrća omogućava unošenje veće količine vitamina, koji se gube prilikom kuvanja. U Kini postoji izreka “Telu treba hrana, a jelu ukus”, što govori o tome koliko pažnje Kinezi poklanjaju pripremanju hrane različitih ukusa. Dugotrajno kuvanje i prženje neizbežno nanosi štetu hranljivim sastojcima u povrću, pa savremeno kinesko kulinarstvo više teži kombinaciji hranjivosti i dobrog ukusa, što je rezultat razvoja kulture ishrane.