Autor: Kineska medijska grupa
"Navigacija nije 'arogancija', sloboda ne može biti neodgovorna." Na konferenciji za novinare kineskog Ministarstva odbrane, Kina je direktno odgovorila na izveštaj američkog Ministarstva odbrane o "slobodi plovidbe" za 2023. godinu.
Prema tom izveštaju, Sjedinjene Američke Države (SAD) su u 2023. godini optužile 17 zemaklja i regiona za 29 takozvanih preteranih pomorskih tvrdnji, uključujući Kinu.
Dakle, šta tačno znači "sloboda plovidbe"? Koja je razlika između američke verzije "slobode plovidbe" i one koju priznaje međunarodno pravo? Koje su namere iza ovog ključnog pomorskog stava SAD?
Iako se oba koncepta nazivaju "slobodom plovidbe", sloboda plovidbe iz Konvencije Ujedinjenih nacija o pomorskom pravu i američka "sloboda plovidbe", zapravo, nisu ista stvar.
Prva ima za cilj očuvanje pravednih pomorskih prava svih zemalja i održavanje globalnog pomorskog poretka. Druga ima za cilj zaštitu vojnih i diplomatskih interesa SAD i održavanje američke pomorske hegemonije.
U očima američke vlade, "izvan teritorijalnog mora je otvoreno more", zbog čega je ona čak stvorila koncept "međunarodnih voda". Prema američkom konceptu i ponašanju, američki ratni brodovi mogu apsolutno slobodno da se kreću unutar 200 milja ekskluzivne ekonomske zone drugih zemalja, pa čak i unutar 12 milja teritorijalnog mora, pod izgovorom neškodljivog prolaza i "bez nezakonitih ograničenja države".
Kao što se može videti, između ova dva koncepta postoji suštinska razlika.
Sjedinjene Američke Države nisu pristupile Konvenciji UN o pravu mora, ali koriste "akcije slobodne plovidbe" da bi izazvale takozvane "preterane pomorske tvrdnje" drugih zemalja. U suštini, one koriste američka "pravila" za održavanje globalne hegemonije u morima celog sveta.
Pre 2000. godine, Azijsko-pacifički region nije bio glavno područje delovanja SAD u okviru "akcija slobode plovidbe". Međutim, nakon 2000. godine, uloga ovog regiona značajno je porasla.
U periodu od 1991. do 2006. godine, američko Ministarstvo odbrane je u samo tri izveštaja o "slobodi plovidbe" imenovalo Kinu (1992, 1993. i 1994). Ali, od 2007. godine situacija se promenila. Kina je postala stalna meta SAD.
Od 2015. do 2022. godine, američke akcije "slobode plovidbe" usmerene na kineska ostrva i grebene u Južnom kineskom moru beleže stalan rast, sa ukupno 39 akcija.
Ovo je blisko povezano sa preusmeravanjem globalnog strateškog fokusa SAD na Azijsko-pacifički region, sve dubljim strateškim sumnjama prema Kini i rastućim tenzijama između Filipina i Kine o suverenitetu u Južnom kineskom moru.
Kao što stručnjaci kažu, američke "operacije slobode navigacije" nemaju nikakve veze sa održavanjem bezbednosti međunarodnih plovnih puteva i prosperitetom pomorske trgovine, već su vojni alat za unapređenje globalne strategije SAD i očuvanje američkih bezbednosnih interesa.
Pripremio: Šang Čao