Od 1. marta u Srbiji, Severnoj Makedoniji i Albaniji, kroz inicijativu Otvoreni Balkan, počela je primena sporazuma o slobodnom pristupu tržištu radne snage. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je to odgovor na potrebe privreda regiona .
Građani ove tri zemlje, moći će da se bez posebnih procedura zapošljavaju u druge dve države pod istim uslovima kao i državljani tih zemalja. Lokalne i strane kompanije takođe će moći da potrebne kadrove pronađu i na susednom tržištu, bez administrativnih i institucionalnih prepreka.
"To je za nas velika i važna vest i mislim da će umnogome da doprinese stvaranju boljeg poslovnog ambijenta i za domaće i za strane kompanije u prevazilaženju problema sa nedostajućom radnom snagom i pravljenjem tržišta radne snage na bogami 11 miliona stanovnika", istakao je Vučić.
Uspostavljanje regionalnog tržišta rada je od posebnog značaja jer više od polovine kompanija, samo u Srbiji i Severnoj Makedoniji, ima problem sa radnom snagom. Kvalifikovani radnici koji su se spremali da zbog zaposlenja odu u EU sada će imati priliku da ostanu u regionu.
"Nemamo dovoljno radnika. U ovom trenutku na Moravskom koridoru radi 3.100 radnika, od toga je radnika iz Srbije oko 1.350 do 1.400, ostalo su radnici - Turska, Indija, Bangladeš", kazao je Vučić.
U praksi sporazum o slobodnom tržištu rada znači da državljanima Severne Makedonije i Albanije neće biti potrebne boravišne i radne dozvole prilikom zapošljavanja u Srbiji.
"Verujem da time ulazimo u novu fazu razgovora kako da olakšamo komunikaciju između građana i između poslovnih ljudi, između kompanija i u privatnom sektoru, ali razume se i u javnom sektoru", dodao je Vučić.
Sve tri države potencijalnim radnicima izdavaće ID kodove, odnosno brojeve u okviru jedinstvene integrisane šeme, na osnovu čega će moći da putuju po zemlji, čije državljanstvo nemaju i da konkurišu za poslove isto kao da su domaći radnici.
Prema procenama stručnjaka, samo Srbiji u ovim trenutku nedostaje oko 25.000 radnika u ugostiteljstvu, oko 20.000 vozača, oko 30.000 građevinskih radnika, a među deficitarnim kadrovima su i medicinske sestre, lekari, IT stručnjaci i inženjeri raznih profila.