Nobelovac Džon Gudenaf, pionir u razvoju litijum-jonskih baterija koje danas napajaju milione električnih vozila širom sveta, preminuo je u nedelju samo mesec dana pre svog 101. rođendana.
Amerikanac je „bio lider na samom vrhu naučnog istraživanja tokom mnogih decenija svoje karijere“, rekao je Džej Harcel, predsednik Teksaškog univerziteta u Ostinu, gde je Gudenaf bio zaposlen 37 godina.
Gudenaf je imao 97 godina kada je 2019. dobio Nobelovu nagradu za hemiju – zajedno sa Britancem Stenlijem Vitingemom i Japancem Akirom Jošinom, za njihova istraživanja litijum-jonskih baterija – što ga čini najstarijim dobitnikom Nobelove nagrade.
Poslednjih godina, Gudenaf i njegov univerzitetski tim su takođe istraživali nove pravce za skladištenje energije, uključujući "staklenu" bateriju sa elektrolitom u čvrstom stanju i litijumskim ili natrijum metalnim elektrodama.
Rođen je 25. jula 1922. godine u Jeni, Nemačka, od roditelja Amerikanaca. Nakon što je završio diplomu iz matematike na Univerzitetu Jejl, Gudenaf je magistrirao i doktorirao fiziku na Univerzitetu u Čikagu. Postao je istraživač i vođa tima na Tehnološkom institutu u Masačusetsu, a kasnije je vodio laboratoriju za neorgansku hemiju na Univerzitetu u Oksfordu.
Pripremio: Stevan Bulat