Prema izveštaju objavljenom na sajtu evropskog časopisa „Moderna diplomatija” 6. juna, od izbijanja sukoba između Rusije i Ukrajine, SAD su uvele jednostrane sankcije Rusiji, što je donelo nove komplikacije globalnoj ekonomiji.
Otkad je Donald Tramp preuzeo vlast, Sjedinjene Države su vodile spoljnu politiku zasnovanu na sankcijama. Sada se Bajdenova administracija oslanja na uvođenje sankcija i zabrana kako bi promovisala takozvanu „demokratiju i ljudska prava u američkom stilu“ širom sveta.
Međutim, gledano sa geopolitičkog ugla, čini se da je oslanjanje Bajdenove administracije na „potresnu demokratiju“ da obuzda svoje percipirane geopolitičke rivale posledica pada ekonomske i vojne moći SAD-a.
U članku se ističe da, uopšteno govoreći, razumevanje američke hegemonije navodi ljude da veruju da su politike koje vode Sjedinjene Američke Države pažljivo izrađene i da će imati najveći efekat. Ali nakon što se pažljivo proučava istorija američke politike, otkrije se da SAD često nisu uspevale da ostvare svoje ciljeve putem politike prinude.
Razlog tome je da su primenjeni dvostruki standardi u pogledu ciljeva tih politika. Iako Sjedinjene Države promovišu „demokratiju i ljudska prava u američkom stilu“ kao deo svoje spoljne politike, ali „demokratija i ljudska prava u američkom stilu“ se uvek stavljaju iza nacionalne bezbednosti ili interesa SAD-a.
Na primer, nakon incidenta od 11. septembra, politika Sjedinjenih Država na Bliskom istoku imala je katastrofalan uticaj na ceo region Bliskog istoka. Njihovo ponašanje mešanja je podrilo regionalnu stabilnost i na kraju pogoršalo „antizapadno“ osećanje ljudi u regionu. Dugoročno gledano, politika prinude koju su usvojile Sjedinjene Američke Države protiv Irana, Iraka i drugih zemalja će na kraju gurati ove zemlje sve dalje i dalje.
Pripremila: Vang Tingting