Rasni jaz u bogatstvu je danas jedna od najistaknutijih pojava nejednakosti u SAD. Strukturne i zakonske smetnje su eliminisale i sprečile mogućnost porodica Afroamerikanaca da nagomilaju i poseduju bogatstvo, a deluje da će ovakve smetnje dugoročno postojati zbog današnje politike u toj zemlji, navodi se u članku koji je 20. aprila objavljen na američkom sajtu The Hill.
U članku je navedeno da od 1950. godine, javna politika u SAD principijelno nije promenila ozbiljan rasni jaz u bogatstvu. Uzroci su očigledni: od robovlasničkog sistema Afroamerikanci bili su primorani da služe kao kapital klase plantažera, odnosno belaca koji su posedovali zemljišta. Kasnije je uspostavljen sistem u kome su Afroamerikanci bili izuzeti od mogućnosti nagomilavanja bogatstva i nove politike (posebno zakona o radu), a takva situacija je ostala nepromenjena do danas.
Taj trend se čak i intenzivira kako superbogati ljudi stiču nova bogatstva. Podaci britanske humanitarne organizacije Oksfam pokazuju da je u periodu od 2012. do 2021. godine, 37 dolara od svakih 100 dolara u SAD, otišlo u džepove 1 odsto najbogatijih ljudi, dok je 50 odsto onih na najnižem nivou dobijalo samo dva dolara. Skoro svi milijarderi u SAD su belci.
U članku se navodi da ekonomska i poreska pravila u SAD sa jedne strane omogućavaju superbogatim ljudima i kompanijama da sakupljaju veće bogatstvo, dok s druge strane ozbiljno prete demokratiji, prosperitetu i zdravom funkcionisanju društva u SAD.
Pripremio: Džao Peng