Rijetke su prilike, gdje sa na ovakav ili sličan način može govoriti, odnosno gdje se dijalogom i činjenicama mogu demantovati sve spekulacije i predrasude, i kada je u pitanju Inicijativa ''Pojas i put'', i kad je u pitanju ekonomska saradnja Kine i Crne Gore, smatra bivši ambasador Crne Gore i Kini Darko Pajović. Podsjeća kako se sa ovom inicijativom krenulo još 1978. godine, kada je kineski lider Deng Sijaoping, donio prilično nepopularnu mjeru, a to je stvaranja Kine koja je otvorena ka svijetu.
"Dakle jako daleko je bila '78 godina i bilo je vjerovatno veoma teško u populaciji koja je imala milijardu i 400 miliona stanovnika, do tada prilično zatvorenu ekonomiju odjednom, otvoriti cijelom svijetu. Dakle vizionarstvo Deng Sijaopinga išlo je jako daleko, dakle on je već tada osnovao praktično Šendžen, koji vi danas znate kao dvadesetpetomilionski grad, kao grad u kojem su sjedište našle najveće kineske kompanije. Tada je imao svega nekih dvadesetak hiljada stanovnika. Nalazi se preko puta Hongkonga i prosto, čini mi se, oslikava razvoj Kine kroz prethodne četiri decenije", kazao je Pajović.
Činjenica je, dalje navodi, da je Deng Sijaoping bio veliki reformator, koji je kao i svi bio osporavan u to vrijeme ali se rezultat njegovog rada vidio mnogo kasnije. Postao je jedan od četiri najuticajnija lidera, iako nikada nije bio na čelu države.
"Vizija je nešto što je zapravo Kini omogućilo da u prethodne četiri decenije ostvari ono što mi danas vidimo i što se danas zove modernom Kinom. Dakle 2001. godine i 12 godina nakon otvaranja, ona je pristupila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, i dotadašnji godišnji rast koji je iznosio negdje oko 6-7% odjednom je bio dupliran. Dakle, tu već govorimo o fantastičnih preko 10%, 10,6%. Uvaženi profesori sa fakulteta znaju da se radi o visokim procentima da bi u nekih posljednjih deceniju on se kretao između 7 i 8% do jednog pada od svega 3% 2022. sa obzirom na pandemiju kovida 19", kazao je Pajović.
Četiri razloga zašto je Kina postigla takav ekonomski uspjeh, kaže Pajović. Prvo i osnovno je otvaranje Kine ka svijetu. Nije to bilo samo otvaranje granica, već i je i osnažilo veze sa velikim dijelom svijeta i zahvaljujući diplomatskim aktivnostima povezala se manje-više sa svim zemljama svijeta.
"S druge strane, prvi put se uvodi upravo u tom vremenu krajem sedamdesetih početkom osamdesetih godina privatno vlasništvo do tada nepoznat pojam za Kinu i generalno Kinez. To je dovelo do otvaranja jednog ogromnog broja malih i srednjih preduzeća do današnjih - sve su to bile preteče današnjih kompanija koje vode vama vrlo vjerovatno poznati ljudi kao što su Džek Ma i ostala biznis elita u Kini, ali upravo je počelo tada veoma hrabrim potezom otvaranjem privatnih preduzeća sa mnogo manjim uticajem države nego što je to bilo u prethodnom periodu, strane investicije koje su takođe počele osamdesetih godina, takođe nešto novo da bi zaključno kao četvrti faktor upravo došao jedan ogroman izvozni potencijal koji je Kina nagomilala u tom prethodnom periodu reformi", kaže Pajović.
Dakle, Pojas i put, dalje navodi, zapravo je pokušaj da Kina zvanično obnovi svoje puteve svile koji su postojali hiljadama godina, jer je trgovina način života u Kini.
"Koliko je Kina važna, dakle Kina je danas sa 18.321 milijardom BDP-a druga zemlja u svijetu. Danas je najveći izvoznik radne snage, nešto što praktično nijedna država, nijedan savez bio on politički ili ekonomski ne može da parira NR Kini. Kina danas ostvaruje saradnju sa preko 140 zemalja, a kada je u pitanju politika Evropske unije, ono o čemu se često ovdje govori i mislim da su neki pokazatelji, to vrlo jednostavno definišu. Dakle 2020. godine Kina je postala prvo spoljno trgovinski partner Evropske unije, do tada su to bile SAD. Ponoviću 2020. unazad 2 i po godine Kina postaje prvi spoljno trgovinski partner Evropskoj uniji", istakao je Pajović.
Pajović napominje da je najveći uvoznik kineskih proizvoda u Evropskoj uniji je Holandija, najveći izvoznik Njemačka, te da se on mjeri milijardama. Posebno treba istaći da izvoz rapidno raste, od 20 do 30 odsto. "Dakle, nema nikakve dileme da je politika Evropske unije ka Kini izvozno orijentisana, kao što nema nikakve dileme da Evropska unija i sve članice trebaju one proizvode koji se proizvode u Kini. Dakle ako imamo sve ove činjenice u vidu i ako znamo da ona učestvuje negdje sa oko 30% svjetskog BDP-a, sa svim mojim podacima o broju radnika, nema nikakve dileme da je uloga Kine u svjetskoj ekonomiji, u rastu svjetske ekonomije, u razvoju svjetske ekonomije izuzetno velika. Kako god mi bili politički orijentisani, kako god ideološki vjerovali jednoj, drugoj ili trećoj strani ovo su činjenice i te činjenice treba staviti na sto", smatra Pajović. Bivši ambasador Crne Gore u Kini, kaže kako se često dok je bio u Pekingu, čula čuvena rečenica, koja je i njemu ostala u glavi, a to je da svijet i te kako treba Kinu, kao što i Kina treba ostatak svijeta. "Mi danas govorimo o modernoj Kini zahvaljujući A - vizionarstvu, B - liderstvu i C- zahvaljujući upravo mogućosti ostatka svijeta da sarađuje sa Kinom, razmjenjuje tehnologiju i što je zapravo omogućilo napredak, ali ne samo napreda Kini već je omogućilo i napredak cjelokupnoj civilizaciji", navodi Pajović. Osvrnuo se i na projekat Pojas i put i podsjetio da je pokrenut 2013. godine, a koji ima za cilj produbljivanje saradnje sa velikim brojem država. Obuhvata čak 63% svjetske populacije i 150 država i uključuje jedan ogroman broj svjetske populacije. Koliko je to bilo značajno za sve one zemlje koje su bile dio te inicijative govori podatak da je trgovinska razmjena išla od 1,01 do 2,3 triliona američkih dolara. "Dakle govorimo o saradnji koja je donijela benefit svim zemljama učesnicima u trgovinskoj razmjeni od 1000 do 2000 i nešto milijardi dolara”, zaključio je Pajović.