Ozbiljna fragmentacija globalne ekonomije nakon decenija sve veće ekonomske integracije mogla bi smanjiti globalnu ekonomsku proizvodnju do 7 procenata. Međutim, gubici bi mogli dostići 8 do 12 odsto u nekim zemljama ako se i tehnologija odvoji, navodi Međunarodni monetarni fond u novom izveštaju osoblja.
U izveštaju, objavljenom kasno u nedelju, navodi se da su se globalni tokovi robe i kapitala izjednačili nakon globalne finansijske krize 2008-2009., i porasta trgovinskih ograničenja uočenog u narednim godinama.
„Pandemija Kovid-19 i sukobi između Rusije i Ukrajine dodatno su testirali međunarodne odnose i povećali skepticizam u pogledu prednosti globalizacije“, navodi se u izveštaju osoblja.
U njemu se navodi da je produbljivanje trgovinskih veza dovelo do velikog smanjenja globalnog siromaštva godinama dok je koristilo potrošačima sa niskim prihodima u naprednim ekonomijama kroz niže cene.
Raskidanje trgovinskih veza „najnepovoljnije bi uticalo na zemlje sa niskim prihodima i manje dobrostojeće potrošače u naprednim ekonomijama“, navodi se.
MMF je rekao da postojeće studije sugerišu da što je dublja fragmentacija, to su dublji troškovi, pri čemu tehnološko razdvajanje značajno povećava gubitke od trgovinskih ograničenja.
Napominje se da će tržišne ekonomije u razvoju i zemlje sa niskim prihodima verovatno biti najviše izložene riziku jer se globalna ekonomija pomerila ka više „finansijskoj regionalizaciji“ i fragmentiranom globalnom platnom sistemu.
„Sa manje međunarodne podele rizika, [globalna ekonomska fragmentacija] bi mogla da dovede do veće makroekonomske nestabilnosti, ozbiljnijih kriza i većeg pritiska na nacionalne tamponove“, navodi se u saopštenju.
To bi takođe moglo da oslabi sposobnost globalne zajednice da podrži zemlje u krizi i da zakomplikuje rešavanje budućih kriza suverenog duga.
Pripremio: Stevan Bulat