Uticaj klimatskih promena na ugrožene zemlje preti da će nadmašiti napore prilagođavanja globalnom zagrevanju, upozorile su UN u četvrtak, uz „značajnu“ količinu finansijske pomoći koja se reciklira iz drugih namena.
Mnoge ekonomije u usponu, koje su najmanje krive za gasove iz fosilnih goriva koji izazivaju globalno zagrevanje, su među najizloženijim klimatskih uticajima, kao što su sve veće suše, poplave i cikloni.
Trenutna međunarodna finansijska sredstva koja se dodeljuju zemljama u razvoju su između 5 i 10 puta ispod potrebnog nivoa, navodi se u izveštaju Programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine.
U 2020. godini novčana pomoć donatorskih zemalja siromašnijim zemljama u prilagođavanju klimatskim promenama iznosila je samo 29 milijardi dolara- mnogo manje od 340 milijardi godišnje koliko bi moglo biti potrebno do 2030. godine.
Finansiranje koje će im pomoći da se prilagode ubrzanim uticajima i suzbijanju emisija je jedno od najmučnijih pitanja na pregovorima UN o klimi, koji u nedelju počinju svoju poslednju rundu u Egiptu.
„Vreme je za globalnu reviziju klimatskih promena”, rekao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš u izjavi medijima, napominjući da je tražio od zelenih klimatskih fondova da sarađuju sa javnim i privatnim finansijerima na pilotiranju novog akceleratora za ulaganje u adaptaciju.
Akcelerator će pomoći finansijerima da rade sa zemljama u razvoju na investiranju u njihove prioritete prilagođavanja i specifične projekte.
Adaptacioni fondovi se često uključuju u programe kao što je poboljšanje bezbednosti hrane sađenjem useva otpornih na toplotu i sušu, ili za infrastrukturu, kao što su morski nasipi kako bi se sprečila prelivanja vode.
Pripremila: Danka Savić Ostojić