Posjetu predsjednice Predstavničkog doma američkog kongresa Nensi Pelosi kineskom regionu Tajvan, politikolog Srećko Crnogorac uporedio je sa 1997 godinom, kada je tadašnji predsjednik Njut Gringič takođe posjetio ovo mjesto. Evidentna razlika između dva zvanična obilaska, navodi Crnogorac, nazire se u drugačijem geo-političkom karakteru i okolnostima.
,,Uticaj i značaj Narodne Republike Kine nije bio ni izbliza onoliki koliki je danas, kada predstavlja nesumnjivo, drugu najznačajniju svjetsku silu. Njut Grinigič je za razliku od Nensi Pelosi bio predstavnik Republikanske partije, u vrijeme demokratske administracije Bila Klintona. Zbog toga se njegova posjeta nije smatrala odobrenom od američke administracije, već je imala određeni lični značaj. Posjeta Nensi Pelosi ima sasvim drugačiji politički karakter. Uvjeren sam da i oni koji se u Pekingu bave američkom internom politikom u odnosima između Pekinga i Vašingtona, savršeno dobro razumiju da njena motivacija nije toliko vezana za međunarodne odnose, već za unutrašnju partijsku borbu između Republikanske i Demokratske stranke, kazao je Crnogorac.
Prema njegovim riječima, Republikanska partija za vrijeme mandata bivšeg predsjednika Trampa, išla je u sprovođenju antikineske retorike. Smatra da takva vrsta rivalstva između dvije velike sile nikako ne smije da se pretvori u konfrontaciju, a ujedno i osuđuje potez sadašnje predsjednice Predstavničkog doma američkog kongresa.
,,Posjeta gospođe Pelosi je izraz vrhunske neodgovornosti. Ni u kom slučaju ne smije se dozvoliti da ono što su partijski ili lični interesi imaju primat nad nacionalnim, geo-strateškim interesima Sjedinjenih Američkih Država. Posebno ne u ekstremno osjetiljivom političkom trenutku u svijetu, koji mnogi profesori poput Čomskog i Kisindžera opisuju kao najopasniji u ljudskoj istoriji," ističe Crnogorac i dodaje da je možda trenutak za donosioce odluka da se zapitaju da li ispravno postupaju.
Odgovor Kine na posjetu Pelosi smatra razumljivim, jer prema njegovom mišljenju, predsjednica Predstavničkog doma američkog kongresa Tajvan vidi kao politički sistem koji je bliži SAD-u.
,,Sa druge strane, za Narodnu Republiku Kinu to nije ideološko, već pitanje teritorijalnog integriteta i da li ima suverenitet nad svojom teritorijom. Uključujući ostrvo Tajvan koje je, prema Međunarodnom pravu dio jedinstvene Kine, koju ova zemlja i značajan dio svijeta priznaje kao sastavni dio jedinstvene NRK," poručio je Crnogorac.
Reintegraciju Hong Konga u NRK i preuzimanje od bivše vlasti 1997 godine, ocjenjuje kao uspješnu priču, koja je sprovedena u skladu sa onim što je zajednička deklaracija dvije sile iz 1984 godine kada se dogovorio sistem ,,Jedna zemlja, dva sistema".
,,To je uspješan model koji se pokazao samom činjenicom da Hong Kong i danas proglašen regionom sa najvećim ekonomskim slobodama u svijetu. Sistem se pokazao efikasnim i kada se uzme u obzir veliki broj kineskih investicija u region Hong Konga. On predstavlja jedinstvenu socio-kulturnu mješavinu," zaključio je Crnogorac.