Evropa doživljava najgoru sušu u poslednjih najmanje 500 godina, sa skoro dve trećine kontinenta u stanju pripravnosti ili upozorenja, saopštila je agencija Evropske unije u utorak.
U izveštaju za mesec avgust, Evropska opservatorija za sušu (EDO) je saopštila da je oko 47 odsto Evrope u uslovima upozorenja zbog ozbiljnog nedostatka vlage u zemljištu.
Još 17 zemalja je u stanju pripravnosti.
„Jaka suša, koja pogađa mnoge regione Evrope od početka godine, širi se i pogoršava od početka avgusta“, navodi se u izveštaju, i dodaje da će regioni zapadne Evrope i Mediterana verovatno imati toplije i sušnije uslove od uobičajenih do novembra.
Suša je poremetila unutrašnji transport i proizvodnju električne energije i smanjila prinose određenih useva, navodi se u saopštenju.
Čini se da je trenutna suša najgora u poslednjih najmanje 500 godina, pod pretpostavkom da konačni podaci na kraju sezone potvrde preliminarnu procenu, navodi se u saopštenju Evropske komisije.
Stradali su letnji usevi, prinosi kukuruza za 2022. biće 16 odsto ispod proseka za prethodnih pet godina, dok bi prinosi soje i suncokreta mogli biti smanjeni za 15, odnosno 12 odsto.
Proizvodnja hidroenergije je takođe pretpela udarac, sa daljim uticajem na ostale proizvođače energije zbog nedostatka vode za napajanje rashladnih sistema.
Nizak nivo vode je ometao unutrašnji rečni saobraćaj duž reke Rajne i na drugim rekama, sa smanjenim opterećenjem transporta, što je uticalo na transport uglja i nafte.
Marija Gabrijel, evropska komesarka za inovacije, istraživanja, kulturu, obrazovanje i mlade, rekla je: „Kombinacija jake suše i toplotnih talasa je stvorila neviđeni stres na vodostaj u čitavoj EU. Svedoci smo sezone požara, koja je znatno iznad prosečne i važnog uticaja na proizvodnju useva. Klimatske promene su nesumnjivo sve uočljivije svake godine.“
Pripremila: Danka Savić Ostojić