U ovom trenutku, naporno se razvijaju pregovori Kineskog udruženja proizvođača čelika i snabdevača gvozdene rude širom sveta. Kina, kao najveća uvoznica gvožđa na svetu, nije prihvatila predlog australijskih kompanija o smanjenju cene gvožđa, nadajući se da tokom pregovora pronaći povoljnu cenu.
Uz razvoj privrede, potražnja Kine za naftom, gvozdenom radom i drugim proizvodima masovne potrošnje je postala sve veća i veća. Kina je 2003. godine postala najveća uvoznica gvozdene rude, a prema predviđanju, godišnji uvoz gvozdene rude u Kinu će ove godine biti veći od ukupnog uvoza Japana, Južne Koreje i EU. Međutim, Kina ranije nije mogla da ne prihvati cenu rude gvožđa koju su odredila tri najveća proizvođača gvožđa u pregovorima sa Japanom i Južnom Korejom. Istraživač Kineske akademije društvenih nauka Juan Gangming je izjavio da se Kina nalazi u pasivnom položaju po pitanju određivanja cene proizvoda masovne potrošnje, što su prouzrokovali nedostatak resursa i monopol prodavača resursa.
1 2
|