1270. - Luj IX Sveti poveo je osmi i poslednji krstaški rat.

1821. - Rođen je Fjodor Mihailovič Dostojevski, ruski književnik. Formirao se pod uticajem socijalista-utopista i na Gogoljevim književnim tradicijama. Rana dela su mu prožeta odbranom otuđenja ljudske suštine "poniženih i uvređenih", a insiprisana socijalnim tragedijama malih ljudi. Kao učesnik utopijsko-socijalnog kružoka M. V. Petraševskog, uhapšen je i osuđen najpre na smrt, a potom na deset godina izgnanstva u Sibir. Dela nastala na robiji dočaravaju tešku tragiku ljudi koji svoje psihološke krize rešavaju ubistvom ili pobunom protiv sredine sa kojom su se sukobili, da bi na kraju našli izlaz u hrišćanskom smirenju, krotkosti i unutrašnjem usavršavanju. Dubina psihologije, poniranje u podsvest, traganje za korenima ljudske tragike u čoveku - glavne su karakteristike dela Dostojevskog i osnovna preokupacija modernog romana, a njegov uticaj na razvitak svetske književnosti izvanredno je značajan. Dela: "Krotka", "Bedni ljudi", "Poniženi i uvređeni", "Zabeleške iz podzemlja", "Zločin i kazna", "Braća Karamazovi", "Zli dusi", "Idiot", Kockar"...

1869. - Izvođenjem alegorijske slike Đorđa Miletića "Posmrtna slava kneza Mihaila", u Beogradu je otvorena nova zgrada Narodnog pozorišta. Gradnja je otpočela 1851. na Zelenom vencu, ali su radovi obustavljeni zbog nepogodnog terena i novčanih poteškoća. Tek 1868, posle gostovanja Novosadskog pozorišta, knez Mihailo Obrenović doneo je odluku o podizanju zgrade pozorišta na placu kod Stambol kapije, koja je, prema projektu Aleksandra Bugarskog, završena za godinu i po dana.

1874. - Rođen je srpski etnolog i antropogeograf Jovan Erdeljanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor Beogradskog univerziteta. Objavio je veliki broj radova na srpskom i stranim jezicima, među kojima su posebno značajna proučavanja plemenskog života u Crnoj Gori. Dela: "Postanak plemena Piperi", "Etničko srodstvo Bokelja i Crnogoraca", "Etnička prošlost i formiranje crnogorskih plemena", "Kuči", "Bratonožići", "Stara Crna Gora", "Tragovi najstarijeg slovenskog sloja u Banatu", "O poreklu Bunjevaca", "Makedonski Srbi", "O počecima vere i drugim etnološkim problemima".

1888. - Patentirana je hemijska olovka.

1905. - U Beogradu je osnovano kulturno-umetničko društvo "Abrašević", nazvano po srpskom piscu Kosti Abraševiću. Istoimena društva osnovana su i u nizu drugih gradova, ali je njihov rad zabranjen u vreme Šestojanuarske diktature 1929. Mnoga su obnovljena posle Drugog svetskog rata.

1938. - Orson Vels izazvao je paniku neverovatnih razmera emitovanjem radio emisije "War of the Worlds" na bazi istoimenog naučnofantastičnog dela H.G. Velsa o invaziji marsovaca na Zemlju. Program je otpočeo u nedelju, u terminu od 20.00 časova, i nije za cilj imao nikakvu obmanu, jer je pre početka emisije napomenuto o čemu je reč. Ipak, većina slušalaca program je počela da prati sa zakašnjenjem, kada je invazija marsovaca već bila u toku, što je prouzrokovalo paniku među milionima slušalaca koji nisu znali o čemu je zapravo reč.

1975. - Princ Huan Karlos došao je na čelo Španije nakon što je general Franko, diktator od 1936, priznao da je suviše bolestan da bi vladao. Osamdesettrogodišnji diktator je duže vreme imao zdravstvenih problema. Tri nedelje nakon toga, Franko je preminuo od srčanog udara, a dva dana kasnije (22. novembra) Huan Karlos je krunisan za kralja. Deda Huana Karlosa, Alfonso XIII, bio je poslednji španski monarh koji je bio prognan 1931. godine, nakon što je Španija proglašena republikom. Huan Karlos rođen je u Italiji 1938. godine, a u Španiju se vratio po pozivu generala Franka 1955. godine i započeo sa vojnim obrazovanjem. Godine 1969. Franko je Huana Karlosa imenovao za svog naslednika. Iako se zavetovao Frankovom autokratskom režimu, Huan Karlos je odmah po krunisanju započeo demokratske reforme u Španiji.