1613. - Izgoreo je Šekspirov teatar Globe.
1844. - Rođen je srpski političar i pravnik Gligorije-Giga Geršić, profesor Velike škole u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije. Jedan je od osnivača Radikalne stranke, u čijoj je vladi triput bio ministar pravde. Bio je plodan pravni pisac, naročito u oblasti međunarodnog javnog prava. Dela: "Enciklopedija prava", "Sistem rimskog privatnog prava", "Priroda državine", "Današnje ratno pravo", "Današnje diplomatsko i konzularno pravo", "Međunarodno-pravni bilans u posleratnoj balkanskoj krizi".
1844. - Rođen je srpski matematičar i pronalazač Ljubomir Klerić, profesor mehanike na Velikoj školi u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije, ministar prosvete i privrede. Izumeo je polarni pantograf i traktoriograf. Bavio se uglavnom teorijskom mehanikom, napisao više naučnih radova i univerzitetski udžbenik "Teoriska mehanika".
1865. - Rođen je Shigechiyo Izumi, čovek koji je najduže živeo. Umro je kada je imao čak 120 godina i 237 dana.
1869. - Skupština Srbije usvojila je ustav koji su posle smrti kneza Mihaila Obrenovića 1868. sačinili Milivoje Blaznavac, Jovan Ristić i Jovan Gavrilović, namesnici njegovog maloletnog sina Milana. Prvi put u istoriji Srbije, skupština je postala zakonodavni organ, mada s ograničenim pravima.
1873. - Rođen je srpski pisac Petar Kočić, jedan od najistaknutijih pisaca srpskog realizma, nacionalni borac protiv austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. Po povratku sa studija slavistike u Beču i službovanja u Srbiji i Skoplju, dugo je bio bez posla, osuđivan je i tamnovao je u Banja Luci i Tuzli. U Banja Luci je pokrenuo list "Otadžbina", koji je često bio zabranjivan. Počeo je pesmama, ali je ubrzo prešao na prozu. Jedrim i sažetim pripovedanjem i svežim poetskim jezikom, snažno je prikazao planinski zavičaj, život u njemu i sudbinu seljaka, a u satirama je britko kritikovao prilike u kojima su živeli potlačeni bosanski seljaci pod austrougarskom okupacijom. Dela: satire "Jazavac pred sudom", "Sudanija", zbirke pripovedaka "S planine i ispod planine", "Jauci sa Zmijanja".
1882. - Prema projektu nemačkog inženjera Oskara Smrekara, koji je obavio probna bušenja, u Beogradu je pušten u rad prvi savremeni vodovod. Iz pet dubokih bunara grad je dobijao oko 65 litara vode u sekundi.
1916. - Prvi put je uzleteo avion tipa boing.
1921. - U Beogradu je pokušan atentat na regenta Aleksandra Karađorđevića, dok se vraćao iz Skupštine u kojoj je ozakonio Vidovdanski ustav. Sa skela nedovršene zgrade na uglu Miloševe i Masarikove ulice, molerski radnik Spasoje Stejić bacio je bombu na regentovu kočiju, ali je ona zapela za telefonske žice i eksplodirala ne pogodivši cilj. Stejić je potom osuđen na smrt, ali je presuda preinačena na 20 godina robije.
1922. - Rođen je srpski pisac Vasko Popa, član Srpske akademije nauka i umetnosti, najprevođeniji srpski pesnik u drugoj polovini 20. veka. Nazivan je jezičkim čudotvorcem i poslednjim velikim originalnim pesnikom. Dela: zbirke pesama "Kora", "Nepočin-polje", "Sporedno nebo", "Uspravna zemlja", "Vučja so", "Živo meso", "Kuća nasred druma", "Rez", antologija narodnih umotvorina "Od zlata jabuka", antologija poetskog humora "Urnebesnik".
1943. - U aktu odmazde zbog poraza u sukobu s borcima Rasinskog i Južnomoravskog partizanskog odreda kod Ćalija, Nemci su u Drugom svetskom ratu u podnožju brda Bagdala u Kruševcu streljali oko 600 civila, uključujući žene i decu. To mesto je nazvano Slobodište i tu se svake godine održava manifestacija Svečanosti slobode.
1945. - Rutenija, nekada deo Čehoslovačke, postaje deo Ukrajine.
1949. - Južna Afrika počela je da sprovodi aparthejd. Zabranjeno je sklapanje mešovitih brakova.
1971. - Kosmonauti Georgi Dobrovolski, Vladislav Volkov i Viktor Pacajev poginuli su tokom povratka "Sojuza 11" na zemlju. Pored brojnih spekulacija, vladina komisija je odbacila mogućnost da su trojica astronauta poginula 30 minuta pre sletanja zbog gubitka pritiska u letelici zbog neispravnog ventila.
|