• Programska šema• Pregled programa• O nama• O CRI
Slušanje dnevnog programa 091118
više>>
China Radio International Wednesday    Jun 18th   2025   
Vesti iz Kine
Vesti iz sveta
 Politika
 Privreda
 Kultura
 Sport
 Društvo
• Dragi prijatelji, KRI počinje svoju redovnu emisiju za područje prethodne Jugoslavije...

Svet i Sport

Kultura

Muzički Predah

Nauka, obrazovanje i zdravlje

Putovanje po Kini

Kineske nacionalne manjine
(GMT+08:00) 2006-06-05 18:00:51    
Dogodilo se na današnji dan

cri

Danas je ponedeljak, 5. jun, 156. dan 2006.

1723.

Rođen je škotski ekonomista Adam Smit (Smith),

najpoznatiji predstavnik engleske klasične političke ekonomije uz

Dejvida Rikarda (David Ricardo), čija se teorija o podeli rada u

ekonomskoj literaturi smatra klasičnom. Nameravao je da izgradi

jedinstven sistem koji bi obuhvatio sve ljudske delatnosti, ali je

napisao samo dva rada - iz etike ''Teoriju moralnih osećanja'' i

ekonomsko delo u pet knjiga ''Istraživanje o prirodi i uzrocima

bogatstva naroda''. Naglašavao je da u etici vlada altruizam, a u

ekonomiji egoizam. Detaljno je prikazao istoriju nastanka novca,

analizirao vrednost i raspodelu najamnine, profita i rente,

akumulaciju kapitala i razliku između proizvodnog i neproizvodnog

rada. Prihvatio je i razvio teoriju radne vrednosti, ali je za

razliku od Rikarda smatrao da vrednost robe određuje količina

utrošenog odnosno potrebnog rada samo u pretkapitalističkoj

privredi. Izraziti je pristalica ekonomskog liberalizma i protivnik

merkantilizma, čemu je posvetio jednu od pet knjiga ''Bogatstva

naroda''.

1819.

Rođen je engleski astronom i matematičar Džon Kauč

Adams (John Couć), profesor Univerziteta u Kembridžu, koji je

1845, na osnovu nepravilnosti u kretanju Urana, prvi odredio putanju

i približan položaj dotad nepoznate planete Neptun. Otkriće nije

blagovremeno objavio, pa je slava za otkriće Neptuna 1846. pripala

francuskom astronomu Irbenu Leverjeu (Urbain Le Verrier).

1826.

Umro je nemački kompozitor Karl Marija Fridrih Ernst

fon Veber (Carl Maria Friedrić, von Weber), tvorac nemačke

romantične opere. Komponovao je i orkestarske kompozicije, kamernu

muziku, kantate, horsku muziku. Vodio je opere u Pragu i Drezdenu, a

radio je i u Londonu, gde je umro. Dela: opere ''Čarobni strelac'',

''Eurijante'', ''Ribecal'' (nedovršena), ''Silvana'', ''Abu Hasan'',

''Oberon'', koncerti, ''Koncertni komad za klavir i orkestar'',

klavirski ''Poziv na igru'', ''Koncertino za klarinet i orkestar''.

1827.

Turske snage su zauzele Akropolj i ušle u Atinu.

1837.

Srpski knez Miloš Obrenović postavio je prve ekonome

(agronomi) čiji je zadatak bio da savetuju seljake i nastoje da

svaki od njih zaseje određenu količinu pšenice, ovsa, ječma,

kukuruza, krompira.

1873.

Pod pritiskom Britanaca, sultan Zanzibara Said bin

Bargaš zatvorio je zanzibarsko tržište robova.

1878.

Rođen je meksički revolucionar Fransisko Pančo Vilja

(Francisco Panćo Villa), koji je predvodio seljački pokret u

Meksičkoj revoluciji od 1910. do 1917. Ubili su ga 1923. politički

protivnici u mestu Idalgo del Paral u meksičkoj državi Čivava.

Proglašen je 1966. za meksičkog nacionalnog junaka.

1883.

Rođen je engleski ekonomista Džon Majnard Kejnz (John

Maynard Keynes), tvorac tzv. kejnzijanske ekonomije, za koga je

vezana celokupna savremena makroekonomija Zapada. Profesor na

Univerzitetu u Kembridžu postao je 1908, a urednik uticajnog

ekonomskog časopisa ''Ikonomik džornel'' (Economic Journal) 1912. Glavnim delom ''Opšta teorija zaposlenosti, kamate i novca'' zadao je snažan udarac tradicionalnoj mikroekonomiji koja se uglavnom bavila tržištem, cenama i raspodelom i orijentisao na istraživanje makroekonomskih veličina, posebno nivoa zaposlenosti. Pokazao je da kapitalistička privreda preko tržišnog mehanizma ne stvara automatski punu zaposlenost i da je neophodna intervencija države radi izvlačenja iz nezaposlenosti i kriza. Preporučivao je

uglavnom mere kreditne politike (smanjenje kamatne stope radi

oživljavanja privatnih investicija), poreske politike (smanjenje

poreza radi povećanja ukupne efektivne tražnje, preraspodelu

nacionalnog dohotka u korist radnih slojeva) i mere u sferi

direktnih proizvodnih funkcija države (javni radovi). Ostala dela:

''Ekonomska posledica mira'', ''Rasprava o novcu'', ''Revizija mirovnog

ugovora'', ''Traktat o novčanoj reformi'', ''Sredstva ka prosperitetu''.

1887.

Rođen je srpski lekar Kosta Todorović, stručnjak za

zarazne bolesti, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske

akademije nauka i umetnosti i Nacionalne akademije za medicinu u

Parizu. Napisao je više od 150 radova na srpskom i stranim

jezicima. Značajan je i njegov rad na bibliografiji jugoslovenskih

publikacija iz mikrobiologije, imunologije, epidemiologije i higijene. Dela: ''Udžbenik akutnih i infektivnih bolesti'', ''Priručnik za lečenje tuberkuloznog meningitisa''.

1898.

Rođen je španski pisac, muzičar i slikar Federiko

Garsija Lorka (Federico Garcia Lorca), jedan od najvećih liričara

20. veka, čija je poezija krik protiv dehumanizacije i društvenih

nepravdi. Njegove pesme, natopljene sveobuhvatnim osećanjem smrti i

stradanja, iskazane su duboko samosvojnim jezikom, premda po formi

bliskom nadrealističkom modelu. Zbog toga što je njegova poezija -

puna nežnosti i sukoba južnjačke krvi s ljubavlju i smrću -

crpla snagu s tla Andaluzije, nazvali su ga ''andalužanski slavuj''.

Višestruko obdaren, bio je omiljen za života, a posle tragične

smrti - streljali su ga frankisti 1936. u Visnaru kod Granade -

postao je najčitaniji svetski pesnik. Dela: zbirke pesama ''Ciganski

romansero'', ''Pesnik u Njujorku'', ''Knjiga pesama'', ''Pesme'',

''Tamaritski divan'', poema ''Kante Hondo'', tužbalica ''Plač za

Ignasijom Sanćesom Mehijasom'', drame ''Leptirove čarolije'',

''Marijana Pineda'', ''Čudesna obućarka'', ''Don Kristobalovo malo

pozorište'', ''Ljubav don Perlimplina'', ''Belise u njihovom vrtu'',

''Donja Rosita neudata'', ''Krvava svadba'', ''Jerma'', ''Dom Bernarde

Albe''.

1916.

Britanski feldmaršal irskog porekla Horejšo Herbert

Kičiner (Horatio, Kitćener), ministar vojske Velike Britanije u

Prvom svetskom ratu, nestao je u moru kad je brod u kojem je bio

naleteo na minu pored Orknijskih ostrva na severu Škotske. Kao

komandant britanske vojske u Egiptu ugušio je 1898. sudanski

ustanak. U Burskom ratu od 1899. do 1902. kao vrhovni komandant

britanskih trupa bezobzirno je pustošio zauzetu teritoriju u

Južnoj Africi, što je izazvalo talas kritika u svetu.

1928.

Rođen je engleski filmski i pozorišni reditelj Toni

Ričardson (Tony Rićardson), koji je radikalno uticao na izmenu

rediteljskog stila u britanskom pozorištu. Kao filmski autor blizak

je ''slobodnom filmu'' početkom šezdesetih godina 20. veka, kad se

uglavnom bavio socijalnim temama iz života britanske radničke

klase. Potom je pođednako uspešno adaptirao za film književna

dela. Filmovi: ''Osvrni se u gnevu'', ''Zabavljač, ''Svetilište'',

''Ukus meda'', ''Usamljenost trkača na duge staze'', ''Tom Džons''

(Oskar), ''Gospođica'', ''Mornar iz Gibraltara'', ''Juriš lake konjice,

''Hamlet'', ''Ned Keli''.

1945.

Opunomoćenici vlada ŠSR, SAD, Velike Britanije i

Francuske potpisali su u Berlinu Deklaraciju o preuzimanju vrhovne

komande nad poraženom Nemačkom u Drugom svetskom ratu i njenoj podeli na četiri okupacione zone. Istočnu zonu preuzela je Crvena armija, južnu i srednju oblast američka, deo srednje oblasti i

severne delove britanska, a francuskoj armiji pripali su Badenska i

Sarska oblast i mali mostobran na desnoj obali Rajne prema Koblencu.

Berlin je podeljen na četiri administrativna dela kojima su upravljali saveznički generali.

1947.

Državni sekretar SAD Džorž Maršal (George Marshall)saopštio je plan o finansijskoj pomoći Evropi razorenoj u Drugom svetskom ratu. ''Maršalovim planom'' obuhvaćeno je 16 zemalja, a ukupna suma pomoći od 1948. do 1952. iznosila je 15 milijardi dolara, od čega najviše Velikoj Britaniji, Nemačkoj, Francuskoj, Italiji, Austriji i Turskoj. Plan je uz ekonomsku imao i

političko-vojnu ulogu - postao je jedan od bitnih elemenata NATO

osnovanog 1949.

1954.

Umro je srpski inženjer ruskog porekla Vladimir

Farmakovski, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske

akademije nauka, prvi mašinski inženjer akademik kod nas. Objavio

je više od 50 naučnih i stručnih radova, uglavnom iz oblasti

lokomotiva. Dela: ''Prilog teoriji isticanja vode iz reakcionih

turbina'', ''Promena stanja u cilindru parne mašine za vreme punjenja

cilindra'', ''Raspored grejne površine lokomotivskog kotla na peć i

cevi'', ''Prstenasti pregrejači pare lokomotivskih kotlova''.

1965.

Stejt dipartment je prvi put javno priznao da kopnene

snage SAD učestvuju u borbama u Južnom Vijetnamu.

1967.

Počeo je šestodnevni rat Izraela sa arapskim zemljama

u kojem su Egipat, Sirija i Jordan do nogu potučeni. Izrael je

zauzeo ceo Jerusalim, zapadnu obalu Jordana, strateški važnu

Golansku visoravan, pojas Gaze i čitavo Sinajsko poluostrvo sa

obalom Sueckog kanala i bogatim nalazištima nafte.

1968.

Američkog senatora Roberta Kenedija (Kennedy), koji je

sutradan podlegao povredama, u Los Anđelesu je hicima iz revolvera

smrtno ranio Palestinac Sirhan Sirhan.

1972.

U Stokholmu je počela prva konferencija Ujedinjenih

nacija posvećena problemima zaštite i unapređenja čovekove

okoline. Na predlog jugoslovenske delegacije, 5. jun je proglašen

Svetskim danom čovekove okoline.

1975.

Suecki kanal je ponovo otvoren za međunarodni

saobraćaj, izuzev za Izrael, i brodovi su prošli kroz njega prvi

put od izraelsko-arapskog rata 1967.

1980.

Umro je italijanski političar Djorđo Amendola

(Giorgio), jedan od osnivača moderne Italije, član najužeg

rukovodstva Komunističke partije Italije. Osuđen je 1932. na pet

godina progonstva, koje je proveo u Tunisu uređujući jedan

antifašistički list. S prvacima ostalih većih italijanskih

partija potpisao je 1941. u Marseju antifašistički pakt koji je

postao osnova Komiteta za nacionalno oslobođenje Italije u kojem je

bio predstavnik komunista. Sa Alesandrom Pertinijem (Alešandro)

rukovodio je u Drugom svetskom ratu pokretom otpora. Jedan je od

ideologa evrokomunizma i pobornik ''istorijskog kompromisa'' komunista

i ostalih demokratskih snaga. Dela: ''Demokratija u Mesođornu'',

''Radnička klasa i demokratski program''.

1993.

U Liberiji je masakrirano bezmalo 600 izbeglica, za

šta su optužene vladine snage.

1995.

Sin nemačkog ratnog zločinca Adolfa Ajhmana (Eićman)izjavio je, prekinuvši ćutanje porodice, da je vešanje njegovog oca u Izraelu 1962. bilo opravdano, u svetlu patnji koje je izazvao kao neimar nacističkog genocida u Drugom svetskom ratu u kojem je ubijeno šest miliona Jevreja.

1999.

Minobacačkom vatrom s teritorije Albanije ubijeno je

petoro radnika Zdravstvenog centra u Prizrenu - jedna žena i

četiri muškarca - čije je vozilo pogođeno nadomak šiptarskog

sela Planeja u koje su se uputili radi pružanja hitne medicinske

pomoći povređenima.

2000.

Predsednik SAD Bil Klinton (Bill Clinton) se kao prvi

lider neke od značajnijih zapadnih zemalja obratio poslanicima

ruske Državne dume (parlamenta).

2002.

Islamski terorista samoubica ubio je na severu Izraela

najmanje 17 ljudi, uključujući 13 izraelskih vojnika.

2003.

U poslednjem izveštaju Savetu bezbednosti UN pre nego

što se povukao s funkcije šefa tima svetske organizacije u Iraku,

Hans Bliks (Blix) je saopštio da nisu pronađeni dokazi da je Irak

obnovio programe za proizvodnju oružja za masovno uništenje.

2004.

Umro je američki državnik Ronald Regan (Reagan),

predsednik SAD od 1981. do 1989, u mladosti filmski glumac. Kao 40.

američki predsednik znatno je doprineo okončanju ere hladnog rata

sa Sovjetskim Savezom.

2005.

Građani Švajcarske su na dva referenduma prihvatili

pristupanje Šengenskom sporazumu, kojim su praktično ukinute

granice među zemljama članicama Evropske unije i obezbeđen

slobodan protok ljudi i robe, i podržali predlog zakona o

''registrovanom partnerstvu'' homoseksualnih parova.

Post Your Comments

Your Name:

E-mail:

Comments:

© China Radio International.CRI. All Rights Reserved.
16A Shijingshan Road, Beijing, China. 100040