Danas je ponedeljak, 5. jun, 156. dan 2006.
1723.
Rođen je škotski ekonomista Adam Smit (Smith),
najpoznatiji predstavnik engleske klasične političke ekonomije uz
Dejvida Rikarda (David Ricardo), čija se teorija o podeli rada u
ekonomskoj literaturi smatra klasičnom. Nameravao je da izgradi
jedinstven sistem koji bi obuhvatio sve ljudske delatnosti, ali je
napisao samo dva rada - iz etike ''Teoriju moralnih osećanja'' i
ekonomsko delo u pet knjiga ''Istraživanje o prirodi i uzrocima
bogatstva naroda''. Naglašavao je da u etici vlada altruizam, a u
ekonomiji egoizam. Detaljno je prikazao istoriju nastanka novca,
analizirao vrednost i raspodelu najamnine, profita i rente,
akumulaciju kapitala i razliku između proizvodnog i neproizvodnog
rada. Prihvatio je i razvio teoriju radne vrednosti, ali je za
razliku od Rikarda smatrao da vrednost robe određuje količina
utrošenog odnosno potrebnog rada samo u pretkapitalističkoj
privredi. Izraziti je pristalica ekonomskog liberalizma i protivnik
merkantilizma, čemu je posvetio jednu od pet knjiga ''Bogatstva
naroda''.
1819.
Rođen je engleski astronom i matematičar Džon Kauč
Adams (John Couć), profesor Univerziteta u Kembridžu, koji je
1845, na osnovu nepravilnosti u kretanju Urana, prvi odredio putanju
i približan položaj dotad nepoznate planete Neptun. Otkriće nije
blagovremeno objavio, pa je slava za otkriće Neptuna 1846. pripala
francuskom astronomu Irbenu Leverjeu (Urbain Le Verrier).
1826.
Umro je nemački kompozitor Karl Marija Fridrih Ernst
fon Veber (Carl Maria Friedrić, von Weber), tvorac nemačke
romantične opere. Komponovao je i orkestarske kompozicije, kamernu
muziku, kantate, horsku muziku. Vodio je opere u Pragu i Drezdenu, a
radio je i u Londonu, gde je umro. Dela: opere ''Čarobni strelac'',
''Eurijante'', ''Ribecal'' (nedovršena), ''Silvana'', ''Abu Hasan'',
''Oberon'', koncerti, ''Koncertni komad za klavir i orkestar'',
klavirski ''Poziv na igru'', ''Koncertino za klarinet i orkestar''.
1827.
Turske snage su zauzele Akropolj i ušle u Atinu.
1837.
Srpski knez Miloš Obrenović postavio je prve ekonome
(agronomi) čiji je zadatak bio da savetuju seljake i nastoje da
svaki od njih zaseje određenu količinu pšenice, ovsa, ječma,
kukuruza, krompira.
1873.
Pod pritiskom Britanaca, sultan Zanzibara Said bin
Bargaš zatvorio je zanzibarsko tržište robova.
1878.
Rođen je meksički revolucionar Fransisko Pančo Vilja
(Francisco Panćo Villa), koji je predvodio seljački pokret u
Meksičkoj revoluciji od 1910. do 1917. Ubili su ga 1923. politički
protivnici u mestu Idalgo del Paral u meksičkoj državi Čivava.
Proglašen je 1966. za meksičkog nacionalnog junaka.
1883.
Rođen je engleski ekonomista Džon Majnard Kejnz (John
Maynard Keynes), tvorac tzv. kejnzijanske ekonomije, za koga je
vezana celokupna savremena makroekonomija Zapada. Profesor na
Univerzitetu u Kembridžu postao je 1908, a urednik uticajnog
ekonomskog časopisa ''Ikonomik džornel'' (Economic Journal) 1912. Glavnim delom ''Opšta teorija zaposlenosti, kamate i novca'' zadao je snažan udarac tradicionalnoj mikroekonomiji koja se uglavnom bavila tržištem, cenama i raspodelom i orijentisao na istraživanje makroekonomskih veličina, posebno nivoa zaposlenosti. Pokazao je da kapitalistička privreda preko tržišnog mehanizma ne stvara automatski punu zaposlenost i da je neophodna intervencija države radi izvlačenja iz nezaposlenosti i kriza. Preporučivao je
uglavnom mere kreditne politike (smanjenje kamatne stope radi
oživljavanja privatnih investicija), poreske politike (smanjenje
poreza radi povećanja ukupne efektivne tražnje, preraspodelu
nacionalnog dohotka u korist radnih slojeva) i mere u sferi
direktnih proizvodnih funkcija države (javni radovi). Ostala dela:
''Ekonomska posledica mira'', ''Rasprava o novcu'', ''Revizija mirovnog
ugovora'', ''Traktat o novčanoj reformi'', ''Sredstva ka prosperitetu''.
1887.
Rođen je srpski lekar Kosta Todorović, stručnjak za
zarazne bolesti, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske
akademije nauka i umetnosti i Nacionalne akademije za medicinu u
Parizu. Napisao je više od 150 radova na srpskom i stranim
jezicima. Značajan je i njegov rad na bibliografiji jugoslovenskih
publikacija iz mikrobiologije, imunologije, epidemiologije i higijene. Dela: ''Udžbenik akutnih i infektivnih bolesti'', ''Priručnik za lečenje tuberkuloznog meningitisa''.
1898.
Rođen je španski pisac, muzičar i slikar Federiko
Garsija Lorka (Federico Garcia Lorca), jedan od najvećih liričara
20. veka, čija je poezija krik protiv dehumanizacije i društvenih
nepravdi. Njegove pesme, natopljene sveobuhvatnim osećanjem smrti i
stradanja, iskazane su duboko samosvojnim jezikom, premda po formi
bliskom nadrealističkom modelu. Zbog toga što je njegova poezija -
puna nežnosti i sukoba južnjačke krvi s ljubavlju i smrću -
crpla snagu s tla Andaluzije, nazvali su ga ''andalužanski slavuj''.
Višestruko obdaren, bio je omiljen za života, a posle tragične
smrti - streljali su ga frankisti 1936. u Visnaru kod Granade -
postao je najčitaniji svetski pesnik. Dela: zbirke pesama ''Ciganski
romansero'', ''Pesnik u Njujorku'', ''Knjiga pesama'', ''Pesme'',
''Tamaritski divan'', poema ''Kante Hondo'', tužbalica ''Plač za
Ignasijom Sanćesom Mehijasom'', drame ''Leptirove čarolije'',
''Marijana Pineda'', ''Čudesna obućarka'', ''Don Kristobalovo malo
pozorište'', ''Ljubav don Perlimplina'', ''Belise u njihovom vrtu'',
''Donja Rosita neudata'', ''Krvava svadba'', ''Jerma'', ''Dom Bernarde
Albe''.
1916.
Britanski feldmaršal irskog porekla Horejšo Herbert
Kičiner (Horatio, Kitćener), ministar vojske Velike Britanije u
Prvom svetskom ratu, nestao je u moru kad je brod u kojem je bio
naleteo na minu pored Orknijskih ostrva na severu Škotske. Kao
komandant britanske vojske u Egiptu ugušio je 1898. sudanski
ustanak. U Burskom ratu od 1899. do 1902. kao vrhovni komandant
britanskih trupa bezobzirno je pustošio zauzetu teritoriju u
Južnoj Africi, što je izazvalo talas kritika u svetu.
1928.
Rođen je engleski filmski i pozorišni reditelj Toni
Ričardson (Tony Rićardson), koji je radikalno uticao na izmenu
rediteljskog stila u britanskom pozorištu. Kao filmski autor blizak
je ''slobodnom filmu'' početkom šezdesetih godina 20. veka, kad se
uglavnom bavio socijalnim temama iz života britanske radničke
klase. Potom je pođednako uspešno adaptirao za film književna
dela. Filmovi: ''Osvrni se u gnevu'', ''Zabavljač, ''Svetilište'',
''Ukus meda'', ''Usamljenost trkača na duge staze'', ''Tom Džons''
(Oskar), ''Gospođica'', ''Mornar iz Gibraltara'', ''Juriš lake konjice,
''Hamlet'', ''Ned Keli''.
1945.
Opunomoćenici vlada ŠSR, SAD, Velike Britanije i
Francuske potpisali su u Berlinu Deklaraciju o preuzimanju vrhovne
komande nad poraženom Nemačkom u Drugom svetskom ratu i njenoj podeli na četiri okupacione zone. Istočnu zonu preuzela je Crvena armija, južnu i srednju oblast američka, deo srednje oblasti i
severne delove britanska, a francuskoj armiji pripali su Badenska i
Sarska oblast i mali mostobran na desnoj obali Rajne prema Koblencu.
Berlin je podeljen na četiri administrativna dela kojima su upravljali saveznički generali.
1947.
Državni sekretar SAD Džorž Maršal (George Marshall)saopštio je plan o finansijskoj pomoći Evropi razorenoj u Drugom svetskom ratu. ''Maršalovim planom'' obuhvaćeno je 16 zemalja, a ukupna suma pomoći od 1948. do 1952. iznosila je 15 milijardi dolara, od čega najviše Velikoj Britaniji, Nemačkoj, Francuskoj, Italiji, Austriji i Turskoj. Plan je uz ekonomsku imao i
političko-vojnu ulogu - postao je jedan od bitnih elemenata NATO
osnovanog 1949.
1954.
Umro je srpski inženjer ruskog porekla Vladimir
Farmakovski, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske
akademije nauka, prvi mašinski inženjer akademik kod nas. Objavio
je više od 50 naučnih i stručnih radova, uglavnom iz oblasti
lokomotiva. Dela: ''Prilog teoriji isticanja vode iz reakcionih
turbina'', ''Promena stanja u cilindru parne mašine za vreme punjenja
cilindra'', ''Raspored grejne površine lokomotivskog kotla na peć i
cevi'', ''Prstenasti pregrejači pare lokomotivskih kotlova''.
1965.
Stejt dipartment je prvi put javno priznao da kopnene
snage SAD učestvuju u borbama u Južnom Vijetnamu.
1967.
Počeo je šestodnevni rat Izraela sa arapskim zemljama
u kojem su Egipat, Sirija i Jordan do nogu potučeni. Izrael je
zauzeo ceo Jerusalim, zapadnu obalu Jordana, strateški važnu
Golansku visoravan, pojas Gaze i čitavo Sinajsko poluostrvo sa
obalom Sueckog kanala i bogatim nalazištima nafte.
1968.
Američkog senatora Roberta Kenedija (Kennedy), koji je
sutradan podlegao povredama, u Los Anđelesu je hicima iz revolvera
smrtno ranio Palestinac Sirhan Sirhan.
1972.
U Stokholmu je počela prva konferencija Ujedinjenih
nacija posvećena problemima zaštite i unapređenja čovekove
okoline. Na predlog jugoslovenske delegacije, 5. jun je proglašen
Svetskim danom čovekove okoline.
1975.
Suecki kanal je ponovo otvoren za međunarodni
saobraćaj, izuzev za Izrael, i brodovi su prošli kroz njega prvi
put od izraelsko-arapskog rata 1967.
1980.
Umro je italijanski političar Djorđo Amendola
(Giorgio), jedan od osnivača moderne Italije, član najužeg
rukovodstva Komunističke partije Italije. Osuđen je 1932. na pet
godina progonstva, koje je proveo u Tunisu uređujući jedan
antifašistički list. S prvacima ostalih većih italijanskih
partija potpisao je 1941. u Marseju antifašistički pakt koji je
postao osnova Komiteta za nacionalno oslobođenje Italije u kojem je
bio predstavnik komunista. Sa Alesandrom Pertinijem (Alešandro)
rukovodio je u Drugom svetskom ratu pokretom otpora. Jedan je od
ideologa evrokomunizma i pobornik ''istorijskog kompromisa'' komunista
i ostalih demokratskih snaga. Dela: ''Demokratija u Mesođornu'',
''Radnička klasa i demokratski program''.
1993.
U Liberiji je masakrirano bezmalo 600 izbeglica, za
šta su optužene vladine snage.
1995.
Sin nemačkog ratnog zločinca Adolfa Ajhmana (Eićman)izjavio je, prekinuvši ćutanje porodice, da je vešanje njegovog oca u Izraelu 1962. bilo opravdano, u svetlu patnji koje je izazvao kao neimar nacističkog genocida u Drugom svetskom ratu u kojem je ubijeno šest miliona Jevreja.
1999.
Minobacačkom vatrom s teritorije Albanije ubijeno je
petoro radnika Zdravstvenog centra u Prizrenu - jedna žena i
četiri muškarca - čije je vozilo pogođeno nadomak šiptarskog
sela Planeja u koje su se uputili radi pružanja hitne medicinske
pomoći povređenima.
2000.
Predsednik SAD Bil Klinton (Bill Clinton) se kao prvi
lider neke od značajnijih zapadnih zemalja obratio poslanicima
ruske Državne dume (parlamenta).
2002.
Islamski terorista samoubica ubio je na severu Izraela
najmanje 17 ljudi, uključujući 13 izraelskih vojnika.
2003.
U poslednjem izveštaju Savetu bezbednosti UN pre nego
što se povukao s funkcije šefa tima svetske organizacije u Iraku,
Hans Bliks (Blix) je saopštio da nisu pronađeni dokazi da je Irak
obnovio programe za proizvodnju oružja za masovno uništenje.
2004.
Umro je američki državnik Ronald Regan (Reagan),
predsednik SAD od 1981. do 1989, u mladosti filmski glumac. Kao 40.
američki predsednik znatno je doprineo okončanju ere hladnog rata
sa Sovjetskim Savezom.
2005.
Građani Švajcarske su na dva referenduma prihvatili
pristupanje Šengenskom sporazumu, kojim su praktično ukinute
granice među zemljama članicama Evropske unije i obezbeđen
slobodan protok ljudi i robe, i podržali predlog zakona o
''registrovanom partnerstvu'' homoseksualnih parova.
|