1878. - Pobedom Srbije završen je Drugi srpsko-turski rat. Prvi rat s Otomanskim carstvom 1876. i 1877. okončan je neuspehom Srbije, ali joj je drugi 1877. i 1878. doneo teritorijalno proširenje za četiri okruga i međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu 1878. Ti ratovi bili su nastavak oslobodilačke borbe, a neposredan povod bio je ustanak Srba 1875. protiv turske vlasti u Bosni i Hercegovini.

1886. - Rođen je Oskar Kokoška, austrijski slikar, postimpresionist koji se približio ekspresionistima. U toku Drugog svetskog rata stvara velike kompozicije idejno-humanističkog sadržaja. Imao je znatnog uticaja na slikarstvo u Evropi.

1891. - Rođen je srpski pisac Stanislav Vinaver, jedan je od najznačajnijih i najraznovrsnijih stvaralaca u novijoj srpskoj literaturi. Studirao je matematiku i muziku u Parizu, a između dva svetska rata radio je kao novinar. U Prvom svetskom ratu učestvovao je kao dobrovoljac, okupaciju zemlje u Drugom svetskom ratu proveo je u nemačkom zarobljeništvu, a od 1945. radio je u Beogradu kao profesionalni pisac i prevodilac. Nemiran, radoznao, dinamičan duh, muzički obdaren, bio je jedan od protagonista moderne srpske književnosti posle Prvog svetskog rata, istraživač i kreator slobodnijeg pesničkog izraza i književnog jezika. Dela: zbirke pesama "Mjeća", "Varoš zlih volšebnika", "Čuvari sveta", "Evropska noć", "Pantologija novije srpske pelengirike", "Najnovija pantologija srpske i jugoslovenske pelengirike", proza "Priče koje su izgubile ravnotežu", "Godine poniženja i borbe, život u nemačkim 'oflazima'", "Ratni drugovi", "Šabac i njegove tradicije", eseji "Goč gori, jedna jugoslovenska simfonija", "Živi okviri", "Jezik naš nasušni", "Nadgramatika", "Zanosi i prkosi Laze Kostića", "Momčilo Nastasijević", "Gromobran svemira", "Nemačka u vrenju".

1912. - Albert Beri izveo je prvi skok sa padobranom iz aviona.

1919. - U Beogradu se sastao prvi jugoslovenski parlament - privremeno narodno predstavništvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, u kojem je bilo 296 poslanika postavljenih ukazom vlade. Poslanici su mahom bili iz ranijih parlamenata jugoslovenskih zemalja, izabrani pre Prvog svetskog rata.

1946. - Rođen je srpski general-pukovnik, pilot Ljubiša Veličković, jedini general koji je poginuo tokom agresije NATO na Jugoslaviju 1999. Obavljao je sve letačke i najodgovornije komandne dužnosti u Ratnom vazduhoplovstvu i Protivvazdušnoj odbrani Jugoslovenske narodne armije i Vojske Jugoslavije i prvi je Srbin koji je leteo avionom "Mig 29". Bio je nastavnik letenja, komandant letačke eskadrile, puka i korpusa, sekretar Savezne direkcije za kontrolu letenja, načelnik Generalštabne škole VJ, načelnik Sektora za RV i PVO Generalštaba VJ i komandant RV i PVO VJ. S dužnosti komandanta RV i PVO smenjen je 1998. pod nedovoljno razjašnjenim okolnostima. U trenutku pogibije, prilikom obilaska jedinica na prvoj liniji odbrane otadžbine, obavljao je dužnost pomoćnika načelnika Štaba Vrhovne komande za RV i PVO VJ.

1947. - Međunarodni monetarni fond počeo je sa radom.

1955. - Počela je sa radom ginekološko-akušerska klinika "Narodni front" u Beogradu, nakon što je izvršena rekonstrukcija bivšeg sanatorijuma "Živković" i susedne zgrade u ulici Narodnog fronta. Zgrade su adaptirane i opremljene, a bolnica je počela da radi sa 220 kreveta.

1958. - Umro je srpski vajar Toma Rosandić, prvi rektor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Kamenorezački zanat učio je u Splitu, a vajarstvo u Veneciji i Beču. Bio je odličan klesar, ali je najbolja dela stvorio u drvetu, s izvanrednim osećajem za njegovu strukturu i materiju. Izradio je mnoštvo javnih spomenika, uključujući veliku grupu "Igrali se konji vrani" ispred Skupštine Jugoslavije u Beogradu i skulpturu "Umorni borac" na Kalemegdanu.

1966. - "Venera 3", sovjetska kosmička sonda, srušila se na Veneru. Iako nije ispunila svoj zadatak - da izmeri atmosferu na Veneri, ona je postala prvi objekat koji je čovek napravio a koji je dotakao neku drugu planetu.

1970. - U Americi je zabranjen lov na kitove u komercijalne svrhe.

1977. - Američka banka daje ime VISA svojim kreditnim karticama.

1978. - Mrtvački sanduk Čarlija Čaplina ukraden je u Švajcarskoj.

1981. - Bobi Sends, član IRA, započeo je 65-dnevni štrajk glađu u zatvoru, nakon čega je umro.

1992. - Bosanski muslimani i Hrvati na referendumu su glasali za otcepljenje od Jugoslavije, a u Sarajevu su muslimani ispred srpske pravoslavne crkve pucali na srpske svatove, što je nagovestilo građanski rat u BiH. Istog dana, na referendumu u Crnoj Gori 63 odsto građana izjasnilo se za zajedničku državu sa Srbijom - Saveznu Republiku Jugoslaviju.