O redakciji
Kontakt
O KRI
in Web serbian.cri.cn
POČETNA | VESTI  | PRIVREDA  |  PUTOVANJAZABAVA | SPORT |  FOTO | UČIMO KINESKI |  CHINA ABC   |   Arhiva
Kineski premijer Li Kećijang od 16. do 18. decembra posetio je Srbiju, gde je prisustvovao Trećem samitu lidera Kine i zemalja centralne i istočne Evrope i Četvrtom ekonomskom forumu. Ovo je prva zvanična poseta kineskog premijera Srbiji nakon 28 godina.
Li Kećijang je u Beograd došao predvodeći veliku delegaciju privrednika. To je dokaz želje Kine za jačanjem privredne saradnje sa tim zemljama.
Na prošlogodišnjem samitu u Bukureštu objavljene su smernice iz Bukurešta, detaljan plan razvoja odnosa dveju strana. Na samitu u Beogradu, Li Kećijang je podneo pet predloga za jačanje saradnje Kine i pomenutih 16 zemalja u oblasti izgranje novog pojasa za međusobno povezivanje, proširenje prostora industrijske saradnje, formiranja novog okvira za saradnju u finansijskoj oblasti i jačanje razmene kadrova. Prema rečima Li Kećijanga, jačanje saradnje Kine i zemalja centralne i istočne Evrope doprinosi svestranom i uravnoteženom razvoju odnosa Kine i Evrope.
Kina je najvažniji trgovinski partner zemalja centralne i istočne Evrope u Aziji. Vrednost trgovine dve strane povećana je sa 8,3 milijade u 2003. na 55,1 milijardu u prošloj godini, ali je nivo saradnje još uvek nizak, odnosno čini svega desetinu ukupne trgovine Kine i Evropske unije.
Kineski predsednik Si Đinping je na Samitu trgovaca i industrijalaca APEK-a najavio da će kineske investicije u inostranstvu u narednih 10 godina dostići 1,25 biliona dolara, a vrednost uvoza u narednih 5 godina premašiti 10 biliona dolara. Ogromno kinesko tržište postalo je važna prilika za razvoj zemalja centralne i istočne Evrope.
Uopšte uzevši, zemlje centralne i istočne Evrope imaju visoki deficit u trgovini sa Kinom. Te zemlje, u procesu pridruživanja EU, visoko su se oslanjale na tržišta i investicije zapadnih ekonomija. Nakon izbijanja svetske finansijske krize, zapadne ekonomije su povukle veliku sumu sredstava iz zemalja centralne i istočne Evrope, što je nanelo veliku štetu ekonomijama tih zemalja.
Jačanje privredno-trgovinske saradnje sa Kinom doprinosi širenju izvora investicija u zemljama centralne i istočne Evrope.
Vuk Jeremić, predsedavajući 67. sazivu Generalne skupštine UN, a sadašnji predsednik Centra za međunarodne odnose i održiv razvoj (CIRSD) iz Beograda je izjavio:
"Imamo sve indikacije, koje ukazuju da će obim saradnje zemalja centralne i istočne Evrope i Kine, pa i ostatka Starog kontinenta,nastaviti da raste, što će predstavljati značajan doprinos održivosti ekonomije cele Evrope. "
Sa druge strane, zemlje centralne i istočne Evrope imaju prednosti u privredno-trgovinskoj saradnji. Te zemlje su na velikom tržištu EU ili su mu blizu, što je od velikog značaja za ulazak kineskih preduzeća u Evropu. Jedanaest od 16 zemalja centralne i istočne Evrope su u EU. Te zemlje su poželjno okruženje za kineski kapital zbog kvalifikovanih radnika, relativno napredne tehnologije i relativno niskih troškova radne snage. Te zemlje iskazuju veliku tražnju kada je usavršavanje i izgradnja infrastrukture u pitanju. Kina ima iskustvo u oblastima upravljanja, napredne tehnologije i opreme. Dve strane su, pritom, veoma komplementarne.
Poslednjih godina je serija infrastrukturnih projekata, kao što su most preko Dunava u Beogradu, obnova termoelektrane u Kostolcu, izgradnja termoelektrane Stanari, kao i buduća pruga za vozove velikih brzina između Beograda i Budimpešte, označila rađanje novih tačaka u saradnji Kine i zemalja centralne i istočne Evrope.
Tokom boravka u Beogradu, kineski premijer je prisustvovao svečanosti puštanja u saobraćaj mosta Zemun – Borča. Ovo je prvi veliki projekat Kine i Srbije u oblasti infrastrukture, a takođe je prvi most koji je neka kineska kompanija izgradila u Evropi. Direktor konsultatske kuće za građevinarstvo "Evro-bild" iz Beograda, Zoran Đorđević, smatra da će most doprineti poboljšanju kvaliteta života građana srpske prestonice:
" Most Zemun - Borča, doneće mnogo novog u životu srpske prestonice. Saobraćaj sa Rumunijom, bilo da vozila idu ka jugu Srbije ili zapadu, prolazio je do sada kroz centar Beograda. Sada leva obala Dunava dobija novi razvojni kapacitet.

Razvoj kineskih preduzeća stvara nova radna mesta u zemljama centralne i istočne Evrope. Primer je hemijska industrija "Vanhua ov Jantaj" iz kineske provincije Šandong, koja je kupila 96 posto akcija mađarske hemijske industrije. Time je otvoreno 2.500 radnih mesta. Kineska telekomunikaciona kompanija "Huavej" je 2012. godine osnovala centar za logistiku u Mađarskoj. Direktor ogranka kineske kompanije CRBC u Srbiji, koja je izvođač radova na mostu Zemun – Borča, Džang Sjaojuan, rekao je da je ovaj most, zbog visokog kvaliteta projektovanja i izgradnje, nazvan "kineskim mostom":
"U izgradnji mosta, 45 odsto radova obavljaju lokalna preduzeća. Istovremeno, veliki deo materijala za izgradnju nabavlja se u Srbiji. Zahvaljujući ovom projektu, otvoreno je oko 400 lokalnih radnih mesta. Ovaj most biće drugi u gradu Beogradu i kao saobraćajni čvor povezaće Zemun sa novom industrijskom zonom u Borči."

Kineski predsednik Si Đinping je 2013. godine prvi put izneo ideju o izgradnji ekonomskog pojasa duž Puta svile i uspostavljanju Pomorskog puta svile u 21. veku. Putevi svile postaju najveći ekonomski pojas na svetu. On spaja 26 zemalja i obuhvata 4,4 milijarde stanovnika Evroazije. Većina tih zemalja su zemlje u razvoju. Obim njihove privrede čini u ovom trenutku 29 odsto svetskog obima, a zemlje centralne i istočne Evrope igraju važnu geografičku ulogu u spajanju tržišta Evrope i Azije. Zato izgradnja ekonomskog pojasa duž Puta svile i Pomorski put svile ispunjava namere Kine i zemalja centralne i istočne Evrope za jačanje trgovinskih odnosa.
Ekspert Akademije za moderne međunarodne odnose, Li Đun, izjavio je da je strategija ekomonskog pojasa i Pomorskog puta svile dobro usklađen mehanizam saradnje u formatu 1+16. On je rekao:
"Osim mehanizma 1+16, naš državni lider podneo je i drugi plan, odnosno plan ekonomskog pojasa duž Puta svile i Pomorskog puta svile u 21. veku. U ovom planu, zemlje centralne i istočne Evrope su neophodne. Verujem da će se planovi i mehanizam 1+16 uzajamno unapređivati u budućnosti."

Sprovođenje plana puteva svile unaprediće izgradnju evroazijske železnice i auto-puteva, uz znatne vremeske uštede. Kineski premijer Li Kećijang je na Trećem samitu lidera Kine i zemalja centralne i istočne Evrope saopštio da će u sledeće dve godine izgraditi modernu železničku prugu na Balkanu, u skladu sa evropskim standardima.
U prošlosti, prosečna brzina vozova na železničkom pravcu od Beograda do Budimpešte bila je oko 60 kilometara na čas. To znači da putovanje od Beograda do Budimpešte traje oko 8 sati. Nakon završetka izgradnje nove pruge, za isto putovanje biće potrebno svega sat i po. Kina ima veliko iskustvo i kvalitetne tehnologije za izgradnju u oblasti pruga za vozove velikih brzina, a zemlje centralne i istočne Evrope imaju veliki tržišni prostor. Dve strane sigurno će realizovati zajednički uspeh.
"Srbija je zainetersovana za jačanje Kine, to je rekao i premijer Vučić, to je ocena i niza političkih analitičara koji se ovom temom bave, zbog toga što je Balkan logičan nastavak Puta svile od Turske i dela Bliskog istoka ka zapdnoj Evropi. U tom kontekstu treba posmatrati i najavljene kineske investicije."
Odnosi Kine sa zemljama centralne i istočne Evrope važan su deo ukupnih kinesko-evropskih odnosa. Odnosi Kine sa zemljama centralne i istočne Evrope stabilno se razvijaju poslednjih godina, na osnovama tradicionalnog prijateljstva. Razmena na sve višem nivou i povećanje uzajamnog političkog poverenja stvorili su dobre uslove za razvoj trgovine.
Bivši premijer Kine Ven Đabao 2011. godine učinio je zvaničnu posetu Mađarskoj. Učestvovao je na Prvom ekonomsko-trgovinskom forumu Kine i zemalja centralne i istočne Evrope. Sledeće godine, Ven Đabao posetio je Poljsku. Tada je prisustovao Prvom samitu lidera Kine i zemalja centralne i istočne Evrope i saopštio 12 mera za unapređenje saradnje. Mere su predviđale i formiranje Sekretarijata za koordinaciju i specijalnu kreditnu liniju od 10 milijardi dolara, kao i slanje delegacija za unapređenje investicija i trgovine sa zemljama centralne i istočne Evrope.
U 2012. godini, održan je prvi sastanak koordinatora Kine i zemalja centralne i istočne Evrope u Pekingu.
U novembru 2013. godine, Kineski premijer Li Kećijang je posetio Rumuniju i učestvovao na Drugom samitu lidera Kine i zemalja centralne i istočne Evrope, kao i Trećem ekonomsko-trgovinskom forumu Kine i ovih zemalja. On je tada izneo 6 predloga za saradnju u oblasti trgovine, telekomunikacija, zelene energije, finansija, saradnje na lokalnom nivou i u oblasti kulture.
Tokom proteklih godinu dana, lideri iz Mađarske, Rumunije, Srbije i Albanije posetili su Kinu i potpisali niz sporazuma o saradnji. Srpski premijer Aleksandar Vučić visoko je ocenio razvoj odnosa sa Kinom. Tom prilikom, on je rekao:
"Za Srbiju, Kina je ne samo politički partner, nego i oslonac regionalnoj stabilnosti na Balkanu. Kineska preduzeća već pokazuju svoju sposobnost završavanja važnih projekata."

Na Drugom samitu lidera Kine i zemalja centralne i istočne Evrope, objavljena je Deklaracija iz Bukurešta. U njoj je istaknuto da će dve strane pojačati saradnju u oblasti kulture.
Jačanje turističke saradnje takođe igra važnu ulogu u unapređenju odnosa dve strane. Broj turista iz zemalja centralne i istočne Evrope u Kini je premašio 320 hiljada u 2012. godini, što je za 40 odsto više nego u prethodnoj.
U Šangaju je održana turistička manifestacija zemalja centralne i istočne Evrope, koja je privukla 2.500 turističkih agencija iz 104 zemlje i regiona. U Budimpešti je formiran Centar za turističku koordinaciju, koji će povećati efikasnost korišćenja turističkih resursa pomenutih 16 zemalja.
Kineska vlada je saopštila da je u većim gradovima Kine omogućen tranzitni bezvizni boravak od 72 sata za putnike iz 16 zemalja centralne i istočne Evrope koji su na proputovanju.
Predrag Tešić iz agencije "Kompas" tim pvoodom je izjavio:
"Liberalizacija viznog režima je svakako poželjna. Smatram da ima dosta putnika iz Srbije, koji su u tranzitu kroz Kinu i saznaje da tokom proputovanja mogu u nekim od kineskih gradova da borave 72 sata bez vize je više nego važno. "
U oktobru 2013. godine, u Pekingu je održan Prvi forum mladih političara Kine i zemalja centralne i istočne Evrope. Forum je okupio više od sto učesnika iz 13 zemalja centralne i istočne Evrope. U decembru iste godine, u Pekingu je održan prvi sastanak tink-tank organizacija Kine i zemalja centralne i istočne Evrope, što je najveći naučni sastanak Kine i zemalja centralne i istočne Evrope.
U aprilu 2014. godine, delegacija novinara iz 16 zemalja centralne i istočne Evrope posetila je Kinu, kako bi svestrano upoznala kinesku ekonomiju i društvo.
Osim toga, Kineska komunistička partija održava redovnu razmenu sa partijama zemalja centralne i istočne Evrope. Za sada, kineske partije održavaju raznovrsne kontakte sa parlamentama i partijama zemalja centralne i istočne Evrope. Kineske provincije već su formirale prijeteljske odnose sa 72 grada i 44 pokrajine zemalja centralne i istočne Evrope.
Od formiranja prve konfučijanske škole u Bugarskoj, 2006. godine, do danas, formirane su 24 konfučijanske škole i konfučijanske učionice u 14 zemalja CIE sa 800 učitelja i više od 15 hiljada studenata. Istovremeno, kineska vlada planira da obezbedi 5.000 stepenija studentama iz zemalja centralne i istočne Evrope i pozva hiljade studenata da u Kini nauče kineski jezik tokom sledećih 5 godina.
POČETNA | VESTI  | PRIVREDA  |  KULTURA | UČIMO KINESKI |  PUTOVANJA | SPORT I ZABAVA CHINA ABC  | WEBRADIO      Arhiva
© China Radio International.CRI. All Rights Reserved.
16A Shijingshan Road, Beijing, China