Preko 20 godina iskustva: Upoznajte šefa Službe zaštite u NP ,,Biogradska gora”

Već 24 godine, šef Službe zaštite u Nacionalnom parku „,Biogradska gora" Mile Rnković, vodi brigu o jednoj od tri posljednje prašume u Evropi. lako mnogi smatraju da ljepota prirode u kojoj svakodnevno boravi posao čini uzbudljivim, Ruković ističe da kontrola nedozvoljenog lova, ribolova, sječe šume i svega onoga sto bi moglo da naruši sigurnost netaknutog prostora, često zna da bude opterećujuća.

„I kada nisam tu, Biogradska gora mi je prioritet nad svim prioritetima. Sa još devet nadzornika, kontinuirano obilazim teren nacionalnog parka. Obilazimo sve lokalitete na kojima bi mogla da si desi eventualna protivpravna radnja. Što bi naš narod rekao - Preventiva je čudo," objašnjava Mile.

Posljednjih godina, park je uveo sistem kamera-zamki koje su postavljene na vise lokacija u rezervatu. Uz pomoć njih, zaposleni u Službi zaštite evidentiraju kretanje divljači i gostiju koji su sa lošom namjerom odlučili da posjete zaštićeno područje.

Mrki medvjed, divlja svinja, košuta, jeleni, srna, samo su neke od životinja koje dominiraju raznovrsnom faunom u parku. Tokom zimskih mjeseci, nadzornici redovno obilaze mjesta koja su predviđena za hranjenje krupnih sisara tkz. solila, koja se redovno snabdijevaju baliranim sijenom, mineralnom soli i žitom.

,,Divljač koja gravitira na tim lokalitetima, ne plaši se mnogo od ove zelene uniforme. Navikli smo se jedni na druge. Mogu da se pohvalim da je došlo do porasta broja košuta i srna. Takođe, Biogradsko jezero obiluje ribom. Tu se tokom ljeta obavlja sportski ribolov. Iako jezero nije poribljeno od 2013. godine, prirodni mrijest u jezeru uspijeva. Najdominantnija vrsta je potočna pastrmka,” kazao je Rnković.

Iako životinje, kada dođe do povećanog broja posjetilaca, odluče da se povuku dublje u šumu, to ne znači da je bezbjednost turista zagarantovana i da na svoju ruku treba da istražuju staze i vrše nedozvoljene radnje.

,,Ove i prethodne godine, imali smo par slučajeva kada su se gosti kretali van obilježene staze. Mi konstantno apelujemo da to ne rade bez asistencije vodiča. Ljude ponese priroda, ambijent, izgube se. Pođu stazama koje je napravila divljač. Kada vide koliko je sati, shvate gdje su. Onda nastupamo mi iz Službe zaštite. Po potrebi angažujemo Službu spašavanja iz Kolašina, ali vrlo brzo uspijemo da ih lociramo,” priča Mile i dodaje da moramo da prihvatimo da životinje ,,gazduju” i dominiraju parkom.

Stoljetna stabla predstavljaju ukras ekološkog područja koje obiluje endemskim vrstama. U prilog tome govori i najviša smrča u svijetu koja raste u kanjonu Biogradske rijeke. Visine 59 metara, prečenika dva metra i ono što stručnjaci smatraju impozantnim, 77 metara kubnih bruto mase, jedinstven su primjer ekosistema od neprocjenjive vrijednosti.

Koliko je takvih vrsta na koje posjetioci naiđu tokom edukativnih šetnji, teško ko može da prebroji. Jedno je sigurno. Dokle god Mile i njegove kolege odgovorno obavljaju posao, NP ,,Biogradska gora” nalazi se u sigurnim rukama.