
Radi boljeg razumevanja pojasniću vam tadašnju situaciju u Kini. Na kraju 19. veka Kina je i dalje bila feudalna zemlja. Vlada je postepeno slabila, ali zbog toga što je bila zatvorena za spoljni svet, sebe je smatrala jakom. Evropa i Amerika su se brzo razvijale, a prostrana Kina im je postala glavni cilj proširivanja tržišta. Trgovci su preko Južnog kineskog mora krijumčarili opijum u Kinu, pa su u toku 20 godina narušili zdravlje naroda i zaradili ogromne svote novca. Lin Zesju je zbog toga podneo izveštaj caru, u kojem je oštro osudio ovakvo ponašanje, pa je imenovan za carskog poslanika.
Čim je Lin Zesju stigao u grad Guangdžou, započeo je akciju uništavanja opijuma. Sprovodio je hapšenje trgovaca opijumom i kontrolisao carinu, a istovremeno je ograničavao strane trgovce u trgovini opijumom. Lin Zesju je trgovcima opijuma objavio svoju odluku da se neće vraćati sve dok ne uništi opijum. Zbog njegove odlučnosti, efikasnih mera i podrške naroda, strani trgovci su bili prisiljeni da predaju 1188 tona opijuma. Lin Zesju je za 23 dana ovu količinu opijuma javno uništio na obali grada Humen. Time je postao poznat i u zemlji i u svetu po akciji koja je nazvana ¨Uništavanje opijuma u Humenu¨.
Kineske mere za uništavanje i zabranu opijuma izazvale su nezadovoljstavo vlade Vilike Britanije. 1840. godine, britanska vojska je blokirala primorsko područje u Guangdžou, i time je započeo Opijumski rat. Lin Zesju je pažljivo razmestio trupe, pa britanska vojska nije mogla da uradi ništa drugo, nego da se povuče ka severu u luku Tianđin. Na kraju rata, slaba vlada dinastije Ćing bila je prisiljena da potpiše neravnopravni sporazum sa Velikoj Britanijom, po kojem je Britancima pripao Hong Kong.
Lin Zesju je zbog takozvane ¨loše odbrane¨ poslao vojsku na zapad zemlje, pa je kasnije ponovo imenovan za važne dužnosti. Umro je 1850. godine, a car mu je dodelio nadimak ¨Wendžong¨, kao nagradu za napore i uspehe u odbrani domovine.
Uništavanje opijuma u Humenu pokazalo je odlučnost kineskog naroda u borbi protiv agresora i imperijalizma. Stoga je Lin Zesju postao simbol rodoljublja kineskog naroda.