Pripremila: Tatjana Soldat

Ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine Sredoje Nović ovih dana boravi u Pekingu, gde se nedavno sastao sa kineskim ministrom kulture Cai Vuom. Ministar Nović je pozvao kineskog kolegu da poseti Bosnu i Hercegovinu, gde bi bili nastavljeni razgovori o implementaciji sporazuma o saradnji koji već postoje između BiH i Kine. Kakav signal Kina šalje time i kakv je značaj ovoga foruma, gospodin Nović je rekao:

-Ja mislim da je jedan ovo izuzetno značajan događaj ne samo za moju zemlju nego i za Kinu i za sve zemlje koje su sudionici ovog velikog događaja. Prije svega, Sekretarijat je organizovao ovaj forum u saradnji sa zemljom domaćinom. Kina šalje snažnu poruku zemljama centralne i jugoistočne Evrope da ih nije zaboravila kao jedna velika zemlja, bogata istočnjačka kultura, u kojoj svaki građanin Kine nosi sa sobom dio kulturnog blaga ove velike zemlje. Sa druge strane, Kina želi da bude snažnije prisutna u zemljama centralne i jugoistočne Evrope, ne samo zbog nekog finansijskog interesa, mislim da to Kina i ne očekuje, ona prije svega želi da pruži ruku drugim zemaljama, sa kojima želi da razmjenjuje kulturna bogatstva i da realizuje brojne programe koji se mogu razvijati između ovih 16 zemalja učesnica foruma, što će doprinijeti razvoju svake zemlje, a prije svega u oblasti kulture. To je signal koji Kina šalje sa ovog foruma. Mislim da je danas bila izuzetno značajna jedna potpuno relaksirajuća atmosfera, što se rijetko dešava na konferencijama, bez obzira koje to bile konferenciji, jer ja imam tu sreću da prisustvujem različitim konferencijama. Na tako relaksirajuću atmosferu dugo nisam naišao, danas su bili prisutni brojni ministri kulture, ambasadori, visoki dužnosnici. Zašto relaksirajuća atmosfera? Prije svega, zato što zemlja domaćin nije insistirala na nekim tvrdim stavovima, na rezolucijama ili materijalima koji bi bili obavezujući. Naprotiv, mi smo danas uz aplauz usvojili određene smjernice, više su to bile preporuke svima nama da težimo ka nekoliko ciljeva koji su predviđeni tim smjernicama. To je nekako kao kad dođe čovjek ode kod ljekara i on vam da određenu preporuku, a ne obavezuje vas na nešto. To je nešto što je meni bilo fascinantno i mislim da je to najsnažnija poruka koja je danas poslana odavde iz Pekinga, iz Kine.

MKR: Kakva je uloga razmjena i praktične saradnje u oblasti kulture između BiH i Kine? Da li ste zadovoljni dosadašnjom saradnjom i koje su najznačajnije aktivnosti u proteklom periodu? Koji su projekti planirani za naredni period?

-BiH se poslije rata našla u dosta teškoj situaciji. Na žalost, u teškim, kriznim godinama, kultura je ta koja prva osjeti recesiju u svakoj zemlji, a u BiH pogotovo. Mi smo naravno suočeni sa brojnim izazovima, jer su brojna kulturna blaga, koja su uništena u ratu, sada u dosta teškoj situaciji. Mi u kontaktima ne samo sa Kinom nego i sa drugim zemljama nastojimo da dobijemo eksperte, da dobijemo pomoć u samim projektima, pa i da dođemo do finansijskih sredstava. BiH nije siromašna samo finansijski, nego je siromašna i duhom, siromašna je dobrom organizacijom, politički sistem u BiH dodatno otežava naš nastup na trećim tržištima, jer kulturu moramo da gledamo kao kulturnu industriju, kao dobit, kao nešto što svaki građanin konzumira, ali u toj konzumaciji i plaća. U pravilu se u BiH na kulturu gleda sa jednog aspekta da je kultura samo trošak, što je jedan sasvim pogrešan pristup. Nedavno je istekao ugovor o saradnji sa NR Kinom, koji datira odranije. Mi ćemo ući u proceduru da taj sporazum sa Kinom produžimo, prije svega sporazm o kulturi, a zatim i jedan vrlo bitan sporazum o obrazovanju, jer jedno bez drugog ne ide. U Istočnom Sarajevu na Filozofskom fakultetu je otvorena katedra za kineski jezik, to je jedan od najkrupnijih poteza koji je napravljen poslednjih godina. Mislim da će to biti jedan novi podstrek za saradnju, jer jezik nije jednostavno savladati, pogotovo kad je riječ o kineskom jeziku. Mi smo u kulturi, koja je potpuno decentralizovana u BiH, otvorili mogućnost u svim entitetima i kantonima, u cijeloj BiH, da umjetnici mogu da dolaze u Kinu i kineski umjetnici dolaze u BiH, a takvih manifestacija je bilo dosta u protekle dvije-tri godine. Mi smo bili pozivani na nekoliko manifestacija koje su se održavale ovdje u Kini, ali na žalost, iako su nam naši domaćini ljubazno ponudili da plate i smještaj i boravak u Kini, mi nismo mogli da nađemo sredstva da platimo put do Kine. Ako se zna da orkestri imaju po pedesetak, sto ljudi, da kulturno-umjetnička društva takođe imaju ogroman broj ljudi, onda zaista nije čudno zašto te male opštine ne mogu da isfinansiraju takav put. Veoma sam zadovoljan što sam ovih dana u više navrata razgovarao sa ministrom kulture NR Kine, gdje sam naišao na potpuno razumijevanje tih pitanja i pozvao sam ga u BiH, što bi za nas bila velika čast, gdje bismo mogli da razgovaramo dalje o implementaciji tih sporazuma koji već postoje između BiH i Kine.