Pripremila: Ljiljana Stojanović

Podaci najnovijeg popisa stanovništva 2011. godine pokazuju da čak 128.191 građanin Srbije ili 1,78 odsto od ukupne populacije nije želelo da se izjasni o svom maternjem jeziku ili su upisivali da govore "domaćim" jezikom, "ljudskim", "niškim", "lalinskim", a bilo je i odgovora: bilingvista, poliglota, ćirilica i drugo.

U najnovijoj publikaciji "Veroispovest, maternji jezik i nacionalna pripadnost" Republičkog zavoda za statistiku navodi se da se u Srbiji 88,09 odsto stanovništva, ili 6.330.919 ljudi, izjasnilo da im je srpski maternji jezik. Na drugom mestu po brojnosti je mađarski, kojim govori 243.146 osoba, što je 3,38 odsto od ukupnog broja stanovništva Srbije, a na trećem je bosanski jezik, kojim govori 138.871 osoba, ili 1,93 odsto.

Rezultati popisa pokazuju da je više od šest miliona stanovnika Srbije pravoslavne veroispovesti, drugi po brojnosti su katolici sa 350.000 , a treća po zastupljenosti je islamska veroispovest sa više od 220.000 pripadnika.

Prema popisu iz 2011. u Srbiji živi 7.186.862 gradjanina, što je manje nego po popisu iz 2002. godine kada ih je bilo 7.498.001.