Generalni direktor Medjunarodne organizacije rada Huan Samovija u otvorenom pismu liderima G-20, koji se krajem sedmice okupljaju u Kanu, upozorava da je potrebno hitno reagovanje kako bi svet izbegao gubljenje još jedne ekonomske decenije. On takodje upozorava na mogućnost izbijanja novih nemira, opasnih po društvenu koheziju.
I dok protesti zbog manjka posla već tinjaju u 25 država širom sveta, OECD prognozira, u svom najnovijem izveštaju, da će rast bruto društvenog proizvoda Grupe 20 najrazvijenijih zemalja sveta, ove godine, biti usporen na 3,9 odsto,sa prošlogodišnjih 5,2.
Dogadjaji vezani za dužničku krizu Evro zone i fiskalnu politiku SAD, najverovatnije će veoma značajno uticati na globalnu privredu u naredne dve godine, a neizvesnost ekonomskog rasta u kratkoročnoj perspektivi je neizbežna, kaže se u izveštaju.
Oči sveta uprte su u Kinu u očekivanju da bi ona, kao i ostale BRIKS zemlje mogle da odigra ključnu ulogu u promeni svetskih ekonomskih trendova, posebno onih u EU.
O ulozi Kine u prevazilaženju aktuelnih problema vezanih za dužničku krizu razgovaramo sa Sesil Laing stručnjakom za svetsku ekonomsku problematiku u Francuskoj redakciji KRI.
KRI: Šta vi kao poznavalac svetskih finansijskih prilika, ali i kao Evropljanka mislite o eventualnom učešću Kine u rešavanju dužničke krize u EU?
Sesil Liang: Iz kineske prespektive , možda bi bilo bolje učestvovati i izbeći ponavljanje krize koja se dogodila u SAD kako bi se postigao bolji balans, ali iz evropske perspektive nisam baš sigurna u to. Znam da je mnogo evropljana uplašeno od mogućnosti da se postane previše zavistan od kineskih investicija i para. To bi značilo da smo mnogo zavisniji od onoga što se dešava van Unije.
S druge strane reč je o dužničkoj krizi i ubacivati još para u njeno rešavanje je loša solucija. Ako bi smo mogli da prevazidjemo problem u okviru EU bio bi to najbolji način. Glavni problem u EU trenutno je nesposobnost postizanja zajedničkog stava. To je osnovni kamen spoticanja, a ne novac. Ako Evropa jednoglasno kaže, mi možemo naći rešenje, onda će poverenje u zajedničku valutu biti vraćeno.
KRI: Evropski političari su ovih dana imali brojne kontakte sa najvišim kineskim zvaničnicima, što telefonske, što dolazeći u Kinu.Šta se krije iza toga?
Ssil Liang: Neki političari i ekonomsti kažu da činjenica da merkamo mogućnost pomoći od Kine pokazuje da smo nemoćni.Ja bih se možda složila s time. Mi bi smo morali prvo sami da probamo da rešimo problem. Mi nismo mala teritorija ili mala ekonomija. Evropa ima moćnu ekonomiji i mi bi smo morali sami da pronadjemo rešenje. Traženje pomoći od Kine je najlakši način.
KRI: Dakle, po vašem mišljenju novac nije problem, već nešto drugo?
Sesil Liang: Da , kada smo stvarali EU znali smo da je to ekonomski dogovor, takodje smo znali da na dugi rok to neće biti dovoljno i da na dugi rok to treba da postane i politička unija. Znali smo da ćemo se sa tim suočiti u budućnosti jednog dana i sada je došao taj dan. Mi sada možemo da vidimo sukob mišljenja izmedju Nemačke i Francuske oko toga kako rešavati problem grčkog duga, kako ustanoviti fond u okviru Unije. Unija mora da postigne zajednički stav , a ne da svaka zemlja pojedinačno odlučuje i deluje.
KRI: Znači li to da je više jedinstva u EU lek za problem?
Sesil Liang: Mi smo u globalnoj ekonomiji i besmisleno je da svaka zemlja radi zasebno. Mi se suočavamo sa velikim ekonomijama, kao što su SAD ili Kina. Evropa može da crpe snagu samo iz svog jedinstva.
Pripremila:
Dajana Veličković Šabotić