O redakciji
Kontakt
O KRI
in Web serbian.cri.cn
POČETNA | VESTI  | PRIVREDA  |  PUTOVANJAZABAVA | SPORT |  FOTO | UČIMO KINESKI |  CHINA ABC   |   Arhiva
Šanhajguan
Kroz nebeski prolaz do glave starog zmaja
2014-10-14 16:32:39 cri

Istočni krak Kineskog zida umiva se u talasima Bohajskog mora i istorije

Branko Žujović

Pored prolaza Đaji i Đijung, Šanhajguan je u drevna vremena bio najvažniji istočni prolaz kroz Kineski zid. Nazivaju ga još i Juguan.

Ovo područje, nazvano prolazom između planine i mora, često je bilo na meti ratobornih plemena iz Mandžurije (Kitana, Jurčena i Mandžura), jer je predstavljalo usku vezu severoistoka Kine sa njenim centralnim i istočnim delovima.

Izgrađen je krajem XIV veka, pod nadzorom generala Si Daa, u službi dinastije Ming (1368 – 1644). Ranije su prolaze kroz ovo strategijski važno područje gradile dinastije Ći (Severna dinastija) i dinastija Tang.

Na samu kapiju kroz Kineski zid u Šanhajguanu uklesan je naziv „Prvi prolaz pod nebom". Jednog leta, taksijem sam prošao s onu stranu neba, pravo do glave starog zmaja.

Glava starog zmaja u stvari je zmajoliki istočni kraj Kineskog zida koji se pruža do same vode. Izdaleka, zaista podseća na glavu zmaja koji se umiva u talasima istorije i Bohajskog mora.

Plivao sam oko početka Kineskog zida i zmaj me na sreću nije primetio. Ovaj svedok prošlosti imao je pametnija posla.

– Šanhajguan je izgrađen kao neka vrsta vojnog naselja sa obodom od oko četiri kilometra. Gradnju fortifikacija i kasarni za vojnike započeo je general Ći Điguang – kaže mi ljubazna dama na recepciji hotela u kom smo odseli. – Sada je to jedno od turističkih znamenja provincije Hebej, oko trista kilometara istočno od Pekinga. Nekada su bile četiri kapije kroz zid, ali je sačuvana samo ova. Tu su vam još hram Meng Đang Nu, jezero Jensaj i zanimljive planine, sigurno ćete uživati.

Bohajsko more izdašno je školjkama. Nigde na svetu nisam video da ih more izbaci toliko. Ujutro nismo znali hodamo li po raskošnoj peščanoj plaži ili po tim kalcifikovanim skulpturama morskog sveta.

Tamo, prema staroj zmajevoj glavi, odnosno početku Kineskog zida, uzdiže se prava peščana litica sa borovima i nešto stenja u podnožju. Bez njih i Kineskog zida u pozadini, koji je ovde visok do 14 (kažu da je prosečna visina 12 metara), a širok sedam do deset metara, utisak o krajoliku bio bi potpuno drugačiji. Bohajsko more nije poput Mediterana, na čije smo boje i izazovne mirise navikli, ili južnih mora koja opuštaju čula u trenutku.

Iako je leti ovde vrućina, Bohajsko more ne širi opuštajuće mirise joda, nema hladovine u mirisu borova. Ukratko, nema ničega što bi vas makar na nekoliko sekundi vratilo u Dalmaciju ili Grčku. Pa ipak, Bohajsko more je na svoj sivi način zanimljivo i lepo.

– Ne znam znate li da je Šanhajguan možda presudno uticao na dolazak mandžurske dinastije Ćing na kineski presto – nastavlja svoje objašnjenje ambiciozna recepcionerka. – Legenda kaže da je general Vu Sanguej, koji je branio ovaj prolaz od Mandžura i pobunjenika predvođenih Li Džičengom, saznao jednoga dana da je pobunjenik zarobio jednu od njegovih konkubina. Zvala se Čen Juanjuan. Kako je bio uveren u propast dinastije Ming, kojoj je do tada služio, odlučio je da otvori prolaz mandžurskim vojnicima. Zajedno su se borili protiv Li Džičenga i njegovih ljudi. Pobeda Mandžura nije samo ubrzala propast Li Džičenga, nego i dinastije Ming.

Po drugoj verziji ove priče, general Vu Sanguej predao se Lijevim vojnicima. Na putu ka Pekingu, međutim, čuo je o neredima u kineskoj prestonici i ubistvu svog oca, pa se vratio u Šanhajguan i predao Mandžurima. Odredi Vu Sangueja borili su se protiv Lijevih pobunjenika, navodno, u uverenju da Mandžuri nisu prošli kroz prolaz.

Bilo kako bilo, na iskraju vladavine dinastije Ćing, početkom XX veka, kroz Šanhajguan je prolazila Severna imperijalna železnica iz pravca Tjenđina, povezana sa prugom koja je iz luke Port Artur vodila ka Sibiru. Zbog toga je Šanhajguan, nešto ranije, konvencijom između Rusije i Velike Britanije iz 1899. godine, određen za najjužniju tačku ruske interesne sfere u tadašnjoj Kini.

Godinu dana nakon pomenute konvencije, 15 hiljada Japanaca iskrcalo se u ovom području, zbog nereda u Pekingu uzrokovanih Bokserskim ustankom koji je za cilj imao povratak dinastije Ming na vlast. Tu su već bili francuski vojnici, pa je nakon jedne od pijanih rasprava došlo do okršaja. Poginula su tri Francuza i sedam Japanaca, a bilo je i ranjenih.

Svoju nemogućnost da negde jednostavno odem i plivam bez ostatka držim za veliku manu. Ovako, kroz romantični suton plaže podvučene pod liticu, iznad koje se jedna za drugom pale zvezde, uokolo bogorade general Vu Sanguej, njegova uplakana konkubina, Li Džičeng i njegovi bećari, graditelj Si Da, mandžurski vojskovođa Dorgon, parnjača iz Tjenđina, pijani Francuzi i moj uplakani dvogodišnji sin Damjan koji još ne želi da izađe iz vode.

Povezane vesti
Poruke
POČETNA | VESTI  | PRIVREDA  |  KULTURA | UČIMO KINESKI |  PUTOVANJA | SPORT I ZABAVA CHINA ABC  | WEBRADIO      Arhiva
© China Radio International.CRI. All Rights Reserved.
16A Shijingshan Road, Beijing, China