Priredio: Džao Peng
Povlačenje SAD iz Saveta UN za ljudska prava izazvalo je burnu reakciju međunarodne zajednice.
Predsednik Komiteta za međunarodne poslove Saveta Ruske Federacije Konstantin Kosačev je ocenio da SAD ovim potezom pokazuju slabost i nesposobnost za odbranu svojih stavova, a ne snagu i moć.
U saopštenju Stalne misije Rusije u UN se navodi da su SAD nameravale da Savet UN za ljudska prava pretvore u instrument za ostvarenje sopstvenih interesa i kažnjavanje drugih država kojima nisu zadovoljne. Kao svi ostali organi UN, Savet za ljudska prava je u službi svih članica, a ne pojedinih država ili pojedinih grupa, ističe se u saopštenju.
Ministarka spoljnih poslova Australije Džulija Bišop je izrazila „razočaranje" zbog američke odluke. Australija se nada da će SAD i dalje ostati članica Saveta UN za ljudska prava, te će nastaviti sa SAD i drugim zemljama da konstruktivno sarađuje po pitanjima ljudskih prava, navela je ona u saopštenju.
U saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Meksika se kaže da odluka o povlačenju iz Saveta UN za ljudska prava ne može SAD osloboditi od ispunjavanja međunarodnih obaveza za unapređenje i zaštitu ljudskih prava.
Ministarstvo spoljnih poslova Venecuela je osudilo američki potez, ocenjujući ga kao „potcenjivanje" međunarodnog multilateralizma. Ponašanja SAD nisu zaista u skladu sa statusom članica Saveta za ljudska prava. SAD su donele odluku o povlačenju iz Saveta za ljudska prava zbog toga što nisu želele da ostanu pod nadzorom međunarodnog demokratskog organa, koji nije pod njihovom kontrolom, kaže se u saopštenju MSP-a Venecuela.
Američka ambasadorka Niki Hejli saopštila je 19. juna u Vašingtonu da se SAD povlače iz Saveta UN za ljudska prava, pod izgovorom da ovaj organ „gaji predrasudu prema Izraelu" i „ne može efikasno da zaštiti ljudska prava".