O redakciji
Kontakt
O KRI
in Web serbian.cri.cn
POČETNA | VESTI  | PRIVREDA  |  PUTOVANJAZABAVA | SPORT |  FOTO | UČIMO KINESKI |  CHINA ABC   |   Arhiva
Milan Bačević:Privredna saradnja da sledi političke odnose
2016-06-15 16:25:26 cri

Potrebna su ulaganja, kraj godine obeležiće pruga Beograd – Budimpešta

Nakon 32 godine, kineski predsednik posetiće Beograd. Predstojeća poseta bila je povod da od Milana Bačevića, ambasadora Srbije u Pekingu, saznamo šta Srbija očekuje od dolaska Si Đinpinga.


Kako Srbija vidi predstojeću posetu kineskog predsednika?

U okviru sveukupno dobrih odnosa koje imaju naše zemlje, Srbija i Kina, priprema se i ova poseta koja je od velikog značaja za Srbiju, a vidim da je naišla i na veliko inetersovanje u kineskoj javnosti. Razlozi za to su mnogostruki. Pre svega, treba pre svega istaći činjenicu da je ovo prva poseta na ovakvom nivou jednog kineskog predsednika nakon 35 godina, koliko je meni poznato. Mislim da će ova poseta još više poboljšarti i ovako dobre, možda u istorii najbolje političke odnose koji postoje i koji su postojali između naših zemalja. Ali, ova poseta je u isto vreme prilika da se i drugi odnosi, iza kojih po definiciji mora da stoji politika, a kada to kažem mislim u prvom redu na ekonomske odnose, podignu na nivo koji bi bio viši od postojećeg, jer imamo veliki nesklad u kvalitetu političkih i ekonomskih odnosa između naših država. Politički odnosi su dakle nemerljivo iznad ekonomskih odnosa i sada je ova poseta kineskog predsednika izuzetna prilika da se tu mnogo toga pokrene ponovo, da se završi što je započeto i da se produbi nešto što je dogovarano i potpisano prvi put 2009, drugi put 2013. godine prilikom posete predsdnika Tomislava Nikolića kineskom predsedniku i kineskom rukovodstvu i što će sigurno rezultovati potpisivanjem novog dokumenta o produbljivanju te starteške saradnje, u kojoj formi i kako će se on zvati, to ćemo još da vidimo, pretpostavljam da bi to mogla da bude deklaracija o produbljivanj strateškog partenerstva između naših država, jer Srbija smatra privlegijom svoj status strateškog partenra sa jednom državom kao što je Kina. Posebno želim da istaknem činjenicu da su političke posete na najvišem nivou poslednje dve ili tri godine česta pojava, prosto rečeno postale su praksa. Želim da ta praksa preraste u tradiciju jer to uvek donosi dobre rezulate, a uvek će donositi siguran sam i ubuduće. Želim da podsetim na Beogradski samit iz decembra 2014. godine, kada je kineski premijer bio u Beogradu sa mnogobrojnom delegacijom, kada je potpisan veliki broj veoma značajnih dokumenata, memoranduma, protokola, sporazma, ugovora i drugih dokumenata o saradnji između naših država na ekonomskom planu. Nešto se od toga u ovom trenutku nalazi u postupku realizacije, nešto u postupku poslednjih priprema za potpisiovanje ugovora, uglavnom to teče na zadovoljavajući način. Godinu dana nakon toga, nakon opsežnih priprema različitih ministarstava iz naših vlada, potpisano je i dogovoreno još dosta memoranduma, još dosta sporazuma i protokola, tako je bilo i u Sudžou u novembru prošle godine i u Pekingu takođe prošle godine, a isto tako ta dva dolaska, odnosno tri dolaska srpskog predsednika i premijera u Kinu i dolazak kineskog premijera u Srbiju, svedoče da sve ide u najboljem pravcu i da je to definitivno jasno, obostrana želja da se tako i nastavi.

Koje teme dominiraju srpsko-kineskim odnosima u ovoj godini?

U više navrata sam, kao i ako tako mogu da kažem drugi svetski zvaničnici, pohvaljivao amgažovanje kineskih kompanija u Srbniji, davao potpunu podršku svemu onome što pokreće Kina ili što pokreće Srbija, sve u cilju produbljivanja i razviojanja tih dobrih odnosa. Srbiji su potrebne investicije, Srbija se nalazi u ozbiljnoj ekonomskoj krizi i nije jedina zemlja u svetu koja ima takvu krizu. Ali, prijatelji u svetu i postoje da bi pritekli u pomoć kada je to važno i kada je za to pravo vreme. Kina se u više navrata pokazala kao iskreni prijateljSrbije i to je pokazala delom u više projekata i otuda to njeno prisustvo u Srbiji. Trenutno u Srbiji kineske kompanije izvode radove na veoma važnim energetskim priojektima, od kojih je svakako u ovom trenutku najznačjaniji Kostolac B, nova teromo-elektrana, snage 350 megavata, što je za kapacitete u Srbiji respektabilno. Ista kineska kompanija je dovela do kraja postupak revitalizacije takođe TE Kostolac, neke kineske kompanije su aktivni učesnici u realizaciji projkata auto-puteva, nekih deonica auto-puteva u Srbiji na Koridoru 11, a veoma često se vode razgovori i oni su, kažem, vrlo intenzivni i kada su u pitanuu neki drugi projekti u Srbiji, ali to sada ne treba svesti samo na razgovore i na strogo definisanu temu koja se zove energetika ili infrastruktura, jer je Srbiji potreban razvoj i u drugim oblastima života: u oblastima kulturne saradnje, u oblastima trgovine, poljoprivrede, sprta, nauke, tehnologije, obrazovanja i još mnogo čega. I sa te strane, Srbija je uvek nailazila na razumevanje kod kineske strane. Naša ambasada se svakodnevno nalazi i u situaciji da na različite teme razgovara sa kineskim zvaničnicima, istina na različitim nivoima, ali upravo ta različitost tema za razgovore svedolči da smo na najboljem putu saradnje i da to tako svakako treba nastaviti. Ali, Srbija može da kandiduje i druge projekte za koje u ovom trenutku Kina još uvek nije pokazala dovoljno interesovanja iz više razloga. Deo razloga leži u Srbiji, zbog toga što, upravo zbog te pomenute ekonomske krize, mnoge od srpskih kompanija teško dolaze u poziciju da mogu da se Kini predstave na način kako to mogu neke razvijene zemlje. To je često odsustvo sa različitih sajmova koji se organizuju u Kini, a mnoge naše kompanije, koje bi imale šta da ponude kineskom tržištu, prosto rečeno, ovde teško stižu jer im je to veoma, veoma skupo, iako, i to želim da istaknem, vrlo četo organizatori tih sajamskih manifestacijama srpskoj strani nude privilegije, besplatne štandove, na primer. Ali, ipak, sve to što bi iz Srbije trebalo da stigne ovde, za Sbiju je u ovom trenutku veoma skupo, ali to ne znači da će tako da bude večito. U okviru takvih aktivnostio veoma su česti sastanci i kontakti sa nadležnim minsitarstvima u kineskoj admnistraciji, sa Ministarstvom trgovine, Ministarstvom spopljnih posova, sa Komisijom za reformu i razvoj, sa Komisijom za fitosanitarni i karantinski nadzor životnih namirnica. U završnoj fazi su razgovori oko dobijanja sertifikata za izvoz nekih poljoprivrednih proizvioda, a sve na osnovu dokumenata potpisivanih ili u Beogradu na samitu Kine i zemalja CIE ili u Sudžou, kad je u pitanju izvoz smrznutog goveđeg ili jagnjećeg mesa za potrebe kineskog tržišta, zatim hrane za kućne ljubimce, u ovom trenutklu se privode kraju razgovori oko izadavnja sertifikata i usaglašavanja normativnih akata i dokumenata koje treba usaglasiti između dve države za uvoz mleka i mlečnih proizvoda, žitarica i nekih drugih proizvoda iz oblasti poljoprivredne proizvodnje, što je najbolji mogući signal da je i Kina pokazala pojačano interesovanje za poljorpivrednim proizvodima iz Srbije. Jer, ljudi koji se bave tim poslom su potpuno svesni činjenice da je Srbija država u kojoj se proizvodi najkvalitetbnija hrana u Evropi i voće i povrće i meso i mleko i mlečmni proizvodi i mnogi drugi, poljoprivredni proizvodi. U ovom trenutno je to još uvek privilgija pojedinaca u Kini, ali mi želimo da to bude za što veći broj Kineza i u tome ćemo siguirno uspeti.

Dokle se stiglo sa projektom izgradnje brze pruge Beograd – Budimpešta?

Što se tiče tog projekta koji je u fokusu javnosti i u Kini i u Srbiji, želim da istaknem dve činjenice. Prvo, to je projekat u koji su uključene tri države, dve evropske i jedna azijska. Jedna je članica EU, to je Mađarska, Srbija je u pregovorima za ulazak u tu zajednicu evropskih država ili evropskih naroda, a Kina, kao sigurno najznačajnija država u Aziji i sigurno među najznačajnijim državama u svetu, je pokazala interes za jedan takav projekat. Za kinesku starnu je to referentni projekat kada je u pitanju ta vrsta investicija i ta vrsta realizacije proejkata. Železnički saobraćaj, brza pruga na jednoj relaciji koja za kienske prilike nije duga, čak je veoma kratka, ali je za evropske prilike od posebnog značaja i strateškog i saobraćajnog i ekonosmkog i kao potvrda prijateljstva, jer je to jedan krajičak nečega što je proklamovano kao zvanična kineska politika i nalazi se na toj trasi koja se zove „put i pojas svile". Ja sam impersioniran energijom koju kineska strana ulaže da bi se ubrzalo sve što se tiče realizacije tog projekta. Veoma su česti sastanci na tu temu i trlateralni i bilateralni. Veoma često predstavnici kineske države dolaze u Beograd da razgovaraju o tome. Putuju u Mađarsku, imaju zajedničke sasanke i u Budimpešti i u Beogradu i u Pekingu i na drigim mestima, što je očigledan dokaz o tome koliki se značaj pridaje tom projektu. Taj projekat bi trebalo da krene sa svojom realizacijom krajem ove godine. U toku su ako tako mogu da kažem završni radovi na izradi projektne dokumenatcije i usaglašavanja projektne dokumenatcije, jer mnogo toga u toj projektnoj dokumehatciji mora da bude usaglašeno sa evropskim standardima. Jedino što nije završeno, gde pregvoori još uvek traju, to je potpisivanje komercijalnog ugovora, uslovi pod kojima će se potpisati ugovor o finasiranju jednog takvog projekta. Reč je o projektu koji je dosta skup. Jer, izgraditi brzu prugu, opremiti infarstrukturu potrebnu za tu brzu prugu je investicija koju Srbija sama nije u stanju da podnese. Otuda je potrebno razumevanje koje je kineska strana pokazala prema Srbiji i zbog toga sam ja veliki optimista da će to sve da krene do kraja ove godine. Koliko mi je poznato veoma uspešno se privode kraju razgovori i sa mađarskom stranom na tu temu, tako da će kraj ove godine biti obeležen prvom brzim prugom kineskih železnica za potrebe srpsko-mađarskih železnica i sa vezom sa drugim kvalitetnim prugama u drugim delovima Evrope sa kojima će se ta pruga povezati.

Kako ocenjujete sporazum Vlade Srbije i kompanije „Hestil"?

Ocenjujem ga veoam pozitivno, tim pre što sam i sam potrošio dosta energije pripremajući razgovore na tu temu, čestim odlascima u provinciju Hebej, čestim razgovorima sa predstavnicima kompanije i političkim strukturama odgvoornim za takvu vrstu razgovora. Kineska strana je i ovom prilikom pokazala visok stepen razumevanja za sve to, potpuno svesna činejnice gde se nalazi Smederevo, gde je Srbija i šta bi ta čeličana mogla da znači za obe zemlje. Srbija je pokazala da je takođe veoma raspoložena i naklonjena kineskim planovima i inicijativama vezanim za tu vrstu crne metalurgije, a Kina kroz taj projkekat potvrđuje svoje dobre i čestite namere prema Srbiji, proširuje svoju prioizvodnju u one delove sveta gde je to možda bilo nezamislivo pre 10, 15 ili 20 godina, obema stranama jako dobro i prihvatljivo, Srbijaa rešava tim projkektom veliki problem, a to je 5.000 radnika, 5.000 porodica koje bukvalno žive od aktivnosti u toj fabrici i nešto što mene kao čoveka koji je dugo u politici i odlično zna stanje ekonomije u svojoj zemlji raduje, a to je namera kineske strane da se ne završi sve na pukoj trgovini i kupovini jedne fabrie koja je menjala vlasnike u prioteklih 20 godina, nego da želi da investira u dalji razvoj što stvara mnogo dobre uslove za otvaranje novih radnih mesta, za osvajanje novih proizvoda koji su neophodni i Srbiji i Evropi, a kineskoj strani omogućava nešto što je mnog lakše da realizuje iz Srbije nego što bi to mogla da uradi odavde. To je otvorenost evropskih tržišta, ruskog tržišta ili nekih drugih svetskih tržišta gde Kina iz razlilčitih razloga ili nije bila ili nije mogla da bude prisutna. Preko Srbije to ide mnogo lakše i veoma sam srećan i ponosan na to što sam i ja eto tako jednim delom deo te priče. Isto tako, ti razgovri su dugo trajali, ali upravo zbog toga što su trajali dugo, siguran sam da će to da bude mnogo kvalitetnije nego što i najveći optimisti u ovom trenutku mogu da pomisle ili ovde ili u Beogradu.

Hoće li u Srbiju biti još kineskih kompanija?

Mislim da možemo, prema infomacijama kojima mi raspolažemno ovde u ambasadi i prema informacijama koje nam stižu iz Beograda ili informacijama koje nam saopštavaju naši prijatelji, ovde iz Kine, predstavnici različitih komapnija žele da dođu u Srbiju. Pozitivna pričao Srbiji, pozitivna politička priča ili veoma povoljna ekonomska klima za kineske investicije u Srbiji se pročula. To je dobar glas, prosto rečeno. Tako da neke kineske kompanije pokazuju ozbiljno interesovanje za poljopivrednu proizvodnju, neke pokazuju ozbiljno intresovanje za privatizaciju nekih srpskih firmi, nekih srpskih kompanija. Neki veoma ozbiljni kineski fondovi pokazuju interesovanje da investiraju u različitiom oblastima privrednih aktivnosti i to je nešto što sokoli, što budi nadu i što daje smisao postojanja tih dobrih odnosa. Znate, smisao postojanja ove ambasade u Pekingu, smisao kineske ambasade u Beogradu i ja vam mogu navesti nekoliko stvari za koje još uvek ne mogu da kažem da su u fokusu interesovanja, ali o kojima se razgovara. Prilikom poslednje posete predsednika Srbije predsedniku Kine, u sptembru mesecu prošle godine, najavljna je druga faza ekonomske saradnje između Srbije i Kine, gde je predloženo nekoliko veoma velikih i važnih projekata sa kojima je kineski predsednik upoznat, a upoznata je i kineska vlada. Kinska komapnija CMEC ili CMEK, kako bi se još mogla da nazove je pokazala ogromno interesovanje da u Srbiji krene u realizaciju projekta jednog industrijskog parka, u investicije u razvoj poljopriovredne proizvodnje, gde bi se i poljoprivredni proizvodi prerađivali. Konkretno, bilo je dogovoreno da to bude u nekom od šumadijskih gradova, pa je pala odluka da to bude Kragujevac. Čak je potpisan i sporazum na tu memu O tome će se razgovarati sada.

Pokrenut je i najveći projekat koji bi Kina mogla da realizuje u Evropi, to je povezivanje Dunava sa Egejskim morema, preko Morave, Vardara i Soluna. Ono što sa velikim zadovoljstvom mogu da kažam jeste da se o tome razgovaralo i pre nekoliko dana u Beogradu, kada su tamo gostovali kineski zvaničnici, pripremajući posetu kineskog predsednika. U direktnom razgovoru, predsenik Srbije je to pomenuo i kineskom predsedniku i kineskom premijeru. U vezi tog projekta, zbog geografskog položaja Srbije i zbog samog položaja tog koridora, a to je čuveni balkanski koridor, koji, uzgred, prate i železničke pruge i auto-putevi dužinom cele trase, od ušća Morev u Dunav do ušća Vardara u Egejsko more, inters su pokazale i Makedonija i Grčka. Lično sam imao razgvore i sa makedonskim i sa grčkim ambasadorima na tu temu i to ne jednom, nego više puta. Jedan kineski fond je već bio gost predsednika Srbije, premijera Srbije i nekoliko srpskih ministara u razgovorima vezanim za taj projekat, jer je on višenamenski i višefunkcionalni. Nije, dakle, reč samo o plovnom putu. Reč je o stvaranju mnogo boljih uslova za razvoj poljoprivredne proizvodnje, gde je kineska strana pokazala veliki interes koji, naravno, ne može da prenebregne ni u jednom trenutku ni jedna druga strana, čak ni makedonska ni grčka.

Srbija tim projektom rešava problem poplava, povećanje poljorpvredne proizvodnje, rešava problem hroničnog nedopstatke električne energije, jer je tu moguće izgraditi više hidroelektrana i velikii i srednji i malih, zatim tu je izgradnja irigacionih sietama za navodnavanje i odvodnjavanje u periodima velikih kiša. Vi znate da su Srbiju u poslednje dve godine zhasedile dve katastrofalne poplave. Taj projekat u prvom redu rešava to, ako ništa drugo makar je preventiva od polava, plus mnogo ekonomskih dobitaka iz nekih drugih, uzgrednih grana koje bi se razvikle iz tog projekta. Jer, iz tog projekta moguće je razviti nekoliko stotina drugih projekata: razvoj gradova, zaustavljanje negativnih migracija, razvoj turizma, druge oblike saobraćajne infrastrukture, hidrograđevinu, klasično građevinarstvo i još mnogo toga.

To isto je prepoznala i makedonska strana, taj kineski fond je bio gost makedonske vlade 29. aprila i oni su već potpisali jedan preliminarni sporazum o saradnji na tom projektu. Znam da su danas, dok razgovaramo, u Grčkoj, zapravo juče, danas i do petog juna, i da razgovaraju na tu temu sa grčkom stranom, jer je i grčka strana pokazala otvoren interes za jedan takav projekat.

E sad... Kineska strana je potpuno svesna činjenice o kakvoj je trasi reč, da je potpuno kompatibilna izgradnji ekonomskog pojasa duž Puta svile i Pomorskog puta svile za XXI vek, koji predstavlja proklamovanu kinesku politiku koju svi normalni ljudi na svetu treba da podrže. I ja ne vidim ni jedan razlog da se neko usprotivi, prvo tom kineskom konceptu, drugo tako velikom projektu. Siguran da to prepoznaju i makedonska i grčka i srpska strana i otuda sam veliki optimista da će se to dogoditi čak mnogo brže nego što bi neko i u najsmelijim prognozama smeo javno da izjavi.

Zašto to kažem? U istoj ekonomskoj situaciji se nalaze sve tri države. Sve tri su u krizi ekonomskoj. Hroničan je nedostatak novca i za manje priojekte, a ne za jedan ovako veliki projekat. Tu su, dakle, i Srbija i Makedonija i Grčka. Grčka je članica EU, Makedonija želi to da bude. Ekonomske krize i sve ono što se događa, čak i migrantske krize, u velikoj meri usporavaju izlazak ovih država iz krize, jer ni jedna od ove tri države nije imuna na taj problem. Svaka od ovih država, da bi ušla u neki veliki projekat, mora da se enormno visoko zaduži. Veoma je teško obezbediti jeftin novac za velike projekte, jer je i taj koji daje novac potpunio svestan činjenice vrednosti tog projekta. Dakle, postoje sada različite varijante da se taj projekat uradi. To mogu da budu strateška partnerstva, to mogu da budu koncesije, a ono što Srbiji svakako ne odgovara i ono što sam ja uvek odbacivao kao mogućnost, to je finansijsko zaduživanje Srbije da se tako nešto uradi. Zašto? Zato što Srbija kreditno i nije baš sposobna, drugo što postoje drugi neki limiti koji je ograničavaju da se ponovo zadužuje. Treće, Srbija ima takav geografski položaj preko kojeg najbolje može da valorizuje sve ono što nema, a što se zove novac. Dakle, svoj geografski položaj, te prirodne predispozicije koje ima na toj pomenutoj trasi su najbolji mogući način da se ta vrednost valorizuje. Lično sam u razgovorima, kao i predsednik što je radio i premijer koji je takođe imao prilike da sasluša zainteresovane kineske strane, svima je to rečeno. Dakle, tu su stvari potpuno jasne.

Kako će teći razgovori Makedonije i Grčke ja ne mogu da prejudiciram, ali ono što zasigurno znam iz razgovora kineskih kompanija sa njima i mojih razgovora sa predstavnicima tih država u Pekingu, znam da je interesovanje veliko i da im je taj projekat veoma interesantan. Drugo, kroz taj projekat se pokazuje da ono što predstavlja rak ranu u Evropi, makar čitajući medije, a što se ponekad i pežorativno naziva balkanskim problemom, jednim ovakvim projektom prestaje da bude predmet podsmeha, podrugivanja ili interesovanja na poseban način.

Ovako veliki projekti zbližavaju narode, zbližavaju kulture, zbližavaju civilizacije, poboljšavaju ekonomsko stanje u zemlji, a tamo gde je stanje ekonomije u nekoj zemlji dobro, politički problemi koji postoje se mnogo lakše i mnogo brže repšavaju i ja odatle crpim energiju koja me ne napušta 30 godina, kada je reč o tom projektu. Na sreću veliki je broj mojih istomišljenika i u Makedoniji i u Grčkoj, lično sam se uverio u to.

Povezane vesti
Poruke
  Webradio
Raste ukupno svetsko bogatstvo
• Kako odnosi sa roditeljima tokom detinjstva utiču na zdravlje i ponašanje u odrasloj dobi?
• Dve zgrade iz Šangaja osvojile nagradu Hudek za arhitekturu
• Raste ukupno svetsko bogatstvo
• Učimo kineski
• Maidong/Puls 181113
više>>
Vesti u slikama
• "Boris Sokolov": Prvi tanker ledolomac
• Ministarstvo trgovine o pregovorima Kine i SAD
• Kina i Portugalija jačaju saradnju
• Čvrst stav NB u odnosu na monetarnu politiku
• Rasprava o Bregzitu u britanskom parlamentu
• Kineski predsednik otpočeo zvaničnu posetu Portugaliji
• Kina i Panama za još veću poslovnu saradnju
• Sledeća tri meseca presudna za odnose Kine i SAD
• Premijer Li poziva na stvaranje impulsa za ekonomski rast
• Kina i Panama unapređuju bilateralne odnose
• Porošenko: Raskinuti sporazum o prijateljstvu sa Rusijom
• Gutereš poslao dramatičnu poruku liderima
• Francuska: Oko 100 škola blokirano zbog pokreta „žutih prsluka"
• Si Đinping otpočeo državnu posetu Panami
• Preminula bivša kapitenka „Ruža od čelika"
• Si uputio saučešće Trampu zbog smrti Džordža Buša starijeg
• Kina i Argentina očekuju novu eru bilateralnih odnosa
• Si i Tramp postigli konsenzus: Kina i SAD ne uvode dodatne tarife
• Lavrov: Rusija je spremna da nastavi dijalog sa SAD
• Predsednik Si primio najviše odlikovanje Argentine
• Pande blizanci iz Beča vraćaju se u Kinu
• Skoro milion ljudi na ispitu za državne službenike u Kini
• Kina i SAD će prestati da uvode dodatne tarife
• Si traži od lidera G20 da budu lideri u trgovini i u oblasti klimatskih promena
• Si: Kina želi sa Nemačkom da ulaže zajedničke napore u zaštiti multilateralizma
više>>
POČETNA | VESTI  | PRIVREDA  |  KULTURA | UČIMO KINESKI |  PUTOVANJA | SPORT I ZABAVA CHINA ABC  | WEBRADIO      Arhiva
© China Radio International.CRI. All Rights Reserved.
16A Shijingshan Road, Beijing, China