• Programska šema• Pregled programa• O nama• O CRI
Slušanje dnevnog programa 091118
više>>
China Radio International
Vesti iz Kine
Vesti iz sveta
 Politika
 Privreda
 Kultura
 Sport
 Društvo
• Dragi prijatelji, KRI počinje svoju redovnu emisiju za područje prethodne Jugoslavije...

Svet i Sport

Kultura

Muzički Predah

Nauka, obrazovanje i zdravlje

Putovanje po Kini

Kineske nacionalne manjine
(GMT+08:00) 2007-06-08 12:52:25    
Svadba momka tibetanske nacionalnosti i devojke nacionalnosti Bai na obalama reke Đinša

cri

U autonomnom okrugu tibetanske nacionalnosti Dićing u provinciji Junan na jugozapadu Kine žive pripadnici više od 20 nacionalnih manjina, medju kojima su Tibetanci, Bei i Lili. Kroz ovaj okrug teče vijugava reka Đinša. U našoj današnjoj emisiji pozivamo vas na obale ove reke, na svadbu momka tibetanske narodnosti i devojke, pripadnice naroda Bai.

Uz tradicionalnu muziku tibetanske nacionalnosti u porodici momka Čalam Enđura u rano ujutro počele su intenzivne pripreme. U očišćenom dvorištu na vetru lepršaju raznobojne kanonske zastave i vlada praznična atmosfera. U sali su postavljeni proizvodi domaće proizvodnje, kao što su pirinač, kukuruz, jabuka i orah, što pokazuje da je mladoženjina porodica ove godine imala bogatu žetvu. Meštani jedan za drugima dolaze, i svaki domaćinu poželi «dža si dele», kako se na tibetanskom jeziku kaže ''sreća''. Roditelji mladoženje dočekujući goste iz daleka,svakome daruju dugački beli šal u znak zahvalnosti i sreće. Žene koje su došle kao ispomoć goste časte čajem i kolačima, a deci dele bombone.

Porodica Čalam Enđura nalazi se u opštini Ben Zilan, u kojem su, pored većinske tibetanske nacionalnosti, prisutne i druge nacionalne manjine, kao što su narodnosti Bai i Nasi. Mlada Džang Hongjan je pripadnica nacionalne manjine Bai. Ona se rano ujutro lepo okitila i odenula se u tradicionalnu nacionalnu svadbenu nošnju.

Oko 9 sati mladoženja je zajedno sa rodbinom i prijateljima došao po mladu.

U porodici mladoženje, bračni par je svojim roditeljima podario dugački beli šal, nakon čega je počela svečanost. Čalam Enđur je rodbini i brojnim prijateljima prvi izrazio zahvalnost na dolasku na svadbu.

Majka Čalam Enđura, 63-rogodišnja Aljan je poznata pevačica tibetanske nacionalnosti u tom području. Ona je kao član kineske delegacije tibetanskih narodnih umetnika posetila Japan. Danas je srećan dan za njenog sina, pa je i ona sa velikim zadovoljstvom zapevala pesmu «Sreća» na tibetskom jeziku:

Dolaze nam bližnji iz daleka, otvaraju se planine od zlata i srebra; vama dvoma je prokrčen put do sreće. Želim vam da zauvek idete ovim putem sreće. Neka sreća večno teče kao voda u reci Đinša.

Odmah posle toga pratioci mlade takodje su zapevali pesmu narodnosti Bai, poželevši sreću. Pevajući, gosti su jedan za drugim darivali mladoženju i mladu dugačkim belim šalom, rakijom i poklonima, želeći im sreću u braku i brojno potomstvo.

Mlada Džang Hongjan je nastavnica u osnovnoj školi. Ona i Čalam Enđur se poznaju od malena. Ona je rekla da je on visokog rasta, inteligentan, vredan i dobrodušan, zato ga mnogo voli i danas je naročito srećna zbog njega.

Po završetku venčanja počeo je svečani ručak, na kojem u pili čaj sa pavlakom i probali razne piričane kolače, izražavajući jedan drugome dobre želje. Jedan starac tibetanske nacionalnosti Gerom je na ručku rekao da mladi obično održavaju svadbu zimi nakon jesenje žetve. Jer ljudi tada imaju više slobodnog vremena i mogu da sa zadovoljstvom uživaju u bogatoj žetvi.

Mi, Tibetanci u dolini reke Đinša, uglavnom se bavimo poljoprivredom, uzgajamo pirinač, kukuruz, proso, ljutu papriku, orah, jabuku, krušku, japansku jabuku i t.d. A svadba najviše pokazuje običaje i kolorit naših poljoprivrednika.

Zatim su svi došli na obližnji trg i zaigrali drevno tibetsko kolo. Kolo se igra prazničnim danima, a u kolu može učestvovati i do stotinu ljudi. U to vreme čitav trg je postao podijum na kojem se igralo za ovaj bračni par. U autonomnom okrugu tibetanske nacionalnosti Dićing pored pripadnika brojnih nacionalnih manjina, postoje snežne planine, livade, jezera i drugi prirodni resursi, što još više ukrašava ovo mesto. Tamo se nalazi i poznata Šangri-La koju je opisao Englez Džems Hilton u knjizi pod naslovom: «Iščeznui horizont». Ako budete imali priliku, preporučujemo vam da dođete i da se sami uverite.