• Programska šema• Pregled programa• O nama• O CRI
Slušanje dnevnog programa 091118
više>>
China Radio International
Vesti iz Kine
Vesti iz sveta
 Politika
 Privreda
 Kultura
 Sport
 Društvo
• Dragi prijatelji, KRI počinje svoju redovnu emisiju za područje prethodne Jugoslavije...

Svet i Sport

Kultura

Muzički Predah

Nauka, obrazovanje i zdravlje

Putovanje po Kini

Kineske nacionalne manjine
(GMT+08:00) 2007-06-01 19:37:26    
Selo nacionalne manjine Dulong na vrhu planine

cri

U bazenu reke Dulong, u provinciji Junan na jugo-zapadu zemlje, živi jedna od 56 nacionalnih manjina u Kini, nacionalna manjina Dulong koja broji samo nešto više od 5 hiljada i 800 pripadnika. To je nacionalna manjina sa najmanjim brojem stanovništva, koja nema svoje pismo, i o kojoj nema puno toga zabeleženo u istoriji. Pre osnivanja nove Kine 1949. godine manjina Dulong se nalazila u kasnom dobu prvobitne zajednice. Od osnivanja Kine do danas prošlo je već 50 godina, pa se postavlja pitanje kako danas žive pripadnici ove nacionalne manjine? U današnjoj emisiji vodimo vas u selo narodnosti Dulong.

Došli smo u podnožje nepoznate planine i počeli teški put. Naš je cilj da se popnemo na vrh planine koja se nalazi na nadmorskoj visini od preko hiljadu i 800 metara, gde se nalazi selo nacionalne manjine Dulong. Na putu smo sreli 18-togodišnju devojku Bei Janđuan, koja živi u sreskom centru, i koja se upravo vraćala kući. Mi smo već osećali veliki umor, a ona se još uvek pela lako. Ona nam je ispričala da se za vreme raspusta često vraća kući i da joj je potrebno oko sat vremena da se popne na vrh planine, ali da se već navikla i uopšte ne oseća umor.

Bai Janđuan je tek završila lokalnu folklornu školu i radi u ansamblu nacionalnih pesama i igara u sreskom centru. Prema njenim rečima veoma voli svoj posao. Ona je dodala:

Moja narodnost je sa veoma malom populacijom. Naš ansambl često održava umetničke priredbe van ovog kraja. Na taj način drugi mogu da se upoznaju sa folklorom i navikama, kao i nacionalnim nošnjama i lepotama moje narodnosti.

Posle dva sata pešačenja, pred nama se pojavilo selo nacionalne manjine Dulong.

Na ulazu u selo prvi su nas srdačno dočekali članovi porodice Mu Guangminga. On i njegova žena imaju dvoje dece – sina i ćerku koji uče u nižim razredima srednje škole. Nacionalna manjina Dulong je po prirodi gostoljubiva. Pripadnici ove manjine smatraju prijem gostiju za čast i sebe ocenjuju po broju gostiju u kući. Iz načina dočeka može se videti da je porodica Mu Guangminga veoma prijateljska i da živi prostim, ali srećnim životom. Nameštaj u stanu je veoma jednostavan, ali se u uglu stana može primetiti novi televizor. Domaćin je mnogo ponosan na ovaj jedini komad bele tehnike u kući, i o tome nam je rekao:

Ranije nikada nismo gledali TV. Kupio sam TV tek pre dva meseca. Sada možemo da pratimo 20 kanala.

On je istakao da je radi rešenja struje za TV posebno nabavio mali hidraulični generator koji je koštao više od 400 juana. Poslednjih godina zahvaljujući prodaji svojih proizvoda i dobroj politici vlade o oslobadjanju poreza na poljoprivredne proizvode postepeno se poboljšava život stanovnika u ovom kraju. Pored Mu Guangminga, i drugi su takodje nabavili televizore.

TV je članovima porodice Mu Guangminga donela radost i obogatila njihov život. Televizoru se najviše raduje Muova ćerka, učenica drugog razreda niže srednje škole. Ona je navela da mnogo voli TV programe, jer iz toga može da nauči mnoga znanja kojih nema u knjigama, kao i da se bolje upozna sa vanjskim svetom.

Mu Guangming gaji 5 svinja i nekoliko kokoški, ali glavni prihodi njegovog domaćinstva su od prodaje lekovitih biljaka koje on sakuplja po planini. Njegovi godišnji prihodi iznose nešto više od hiljadu juana. Zahvaljujući dobroj politici vlade, dvoje dece besplatno uče u školi, a njegova porodica dobija i odredjene životne dotacije. Njihov život se posteno poboljšava.

Oprostivši se sa porodicom Mu Guangminga, posetili smo ženu sa tetovažama na licu. Nacionalna manjina Dulong je ranije imala veoma čudnovat običaj da devojčice kada napune 12 ili 13 godina urade tetovažu na licu. Sada je ostao mali broj žena koje su sledile taj običaj, samo oko 50-tak živih. 70-togodišnja Mu Vensin sa tetovažama na licu nam je ispričala drevnu legendu vezanu za ovaj običaj:

U davno vreme mangupi sa Tibeta su dolazili ovde da otimaju lepe devojke za kmetove. Zato su se devojčice tetovirale, da ne bi bile odvedene. Naravno o tome postoje i druge verzije, kao na primer, priča da duh žena sa tetovažama na licu posle smrti može da se pretvori u leptir koji leti po nebu.