• Programska šema• Pregled programa• O nama• O CRI
Slušanje dnevnog programa 091118
više>>
China Radio International
Vesti iz Kine
Vesti iz sveta
 Politika
 Privreda
 Kultura
 Sport
 Društvo
• Dragi prijatelji, KRI počinje svoju redovnu emisiju za područje prethodne Jugoslavije...

Svet i Sport

Kultura

Muzički Predah

Nauka, obrazovanje i zdravlje

Putovanje po Kini

Kineske nacionalne manjine
(GMT+08:00) 2006-09-08 09:50:32    
Prvo u Kini selo nacionalne manjine Bu Ji – selo «Mesec»

cri
Bu Ji je jedna od 55 nacionalnih manjina u Kini. Ona broji oko 2 miliona i 600 hiljada stanovnika, od kojih više od polovine živi u provinciji Guidžou na jugo-zapadu zemlje. U današnjoj emisiji vodimo vas u selo «Mesec» gde žive pripadnici nacionalne manjine Bu Ji, a koje se naziva « prvim u Kini selom Bu Ji» zbog toga što je tu dobro očuvana nacionalna kultura u celini.

Sela nacionalnosti Bu Ji se obično nalaze u podnožju planine pokrivene zelenilom ili na obalama reke. Bistar potok je naše novinare doveo u selo «Mesec». Približavajući se selu začule su se lepe pesme, a devojke u prekrasnim nacionalnim nošnjama Bu Ji manjine su, držeći u rukama rakiju, dočekale goste iz daleka. Meštanin Li Sing je novinarima rekao:

Kada nam dolaze gosti, pozdravljamo ih rakijom, time izražavajući poštovanje prema njima i želeći im sreću. Rakijom gostimo dva puta, prvo to rade mladi, a zatim stari.

Li Sing je dodao da prema običaju nacionalne manjine Bu Ji, gosti mogu ući u selo tek kada popiju rakiju. Rakija je napravljena od pirinča i veoma je slatka, zato se gosti ne mogu napiti.

Svaka kuća u selu je okružena bambusom i drvećem. Pored sela polako teče reka «Mesec». Devojka iz nacionalnosti Bu Ji po imenu Vang Hui je novinarima rekla da je baš zbog ove reke i njeno selo dobilo ime «Mesec». O ovoj reci kruži prekrasna legenda. Evo šta ona kaže:

Priča se da je u davno vreme bila devojčica Mao Mei, koja se od malena dobro slagala sa dečakom koji se zvao Mesec. Tadašnji kralj Jelang je pokušao da lepu Mao Mei uzme za konkubinu, a ona ni u kom slučaju nije htela da pristane na to. Kralj je rekao da će dozvoliti da ona bude sa svojim momkom Mesec samo ako taj momak bude učinio da reka poteče unatrag. Tako je momak Mesec, sedeći svaki dan na obalama reke, plakao. Medjutim jednom ga je progutala velika voda. Zbog velike tuge devojka Mao Mei je sa stene skočila u reku.

Od tada, za razliku od drugih reka koje teku od zapada na istok, ova reka teče sa istoka na zapad. Ljudi su reci dali ime «Mesec», a selo pored ove reke je takodje dobilo ime «Mesec». U ovom selu su dobro sačuvani nacionalni običaji i kolorit. Najtipičniji je bronzani doboš. Novinari našeg radija su stigli baš na tradicionalni praznik nacionalne manjine Bu Ji, jer je 6. jun praznik planinskih pesama. Na festivalu se može uočiti ovaj sveti bronzani doboš. U centru doboša su crteži sunčanih zraka, okolo kojih su i crteži raznih životinja. U svakom selu narodnosti Bu Ji ima najmanje jedan bronzani doboš, koji se čuva obično u porodici starih sa autoritetom. 70-godišnji Čen Džongheng je najstariji majstor za udaranje u doboš. On je naglasio da je bronzani doboš dragocenost nacionalne manjine Bu Ji i simbol ove narodnosti, koji simboliše jedinstvo čitave narodnosti, jer im je darovao sveti Bog.

Čen Džongheng je nastavio da sveti bronzani doboš obezbedjuje njihov srećni život i bogatu proizvodnju. Zato se koristi za vreme Nove godine, sahrana ili drugih svečanih praznika, a u to vreme se održava i svečanost molitve.

Za vreme svečanosti svi u selu donose darove, kao što su svinje, kokoške, meso. Starci u selu tri puta udaraju u doboš. Prvi udar je za Nebo, drugi – za zemlju, a treći – za sam sveti doboš. Na taj način mole se da svi u selu imaju srećni život i bogatu proizvodnju.

Bratanac Čen Džonghenga, mladi majstor Čen Ruđiang je novinarima ispričao o prenošenju nota za udaranje u doboš sa pokoljenja na pokoljenje.

Ranije preci nisu bili mnogo obrazovani, i zato su note znali napamet, dok sada mladi imaju prilike da stiču znanja u školi i znaju da čitaju note. Na taj način note za udaranje u bronzani doboš mogu da se prenose sa pokoljenja na pokoljenje.